Bez njih Zračna luka Split ne bi imala svoj najimpresivniji detalj, sin Grgur je zvijezda YouTubea, a sve je pokrenuo otac Kruno kad je izgubio posao vozača

Drvena konstrukcija na svodu lani otvorenog novog terminala Zračne luke Split zasigurno je njegov najimpresivniji dio. Čini se kao da impozantne grede u valovima plešu iznad glava putnika. Malo je poznato to da ih je montirao, a dobrim dijelom i izradio, mali obiteljski obrt KG Mont iz Svete Nedelje. Vodi ga 58-godišnji Kruno Gabrek uz pomoć djece – sinova Grgura (32) i Gustava (25) te kćerke Margarete. Grgur je uz to zvijezda YouTubea, čiji kanal, na kojem prezentira svoje stolarske projekte, prati gotovo 200 tisuća ljudi

Poduzetnička priča Gabrekovih počela je prije 30 godina, kada je Kruno izgubio posao vozača u samoborskom trgovačkom poduzeću Sama. Dobio je otkaz kao tehnološki višak.

'Za otpremninu nismo dobili novac, već stare kamione. I kaj sad s tim? Nemaš kapitala, nemaš ništa… a dobio si otkaz. Kamion nisam mogao ni prodati. Odluka je bila otvoriti autoprijevoznički obrt', prisjeća se Gabrek stariji.

Sjedimo u kancelariji iznad radionice. Riječ je o jednokatnici od nekih 400 kvadrata, na ulazu u Svetu Nedelju, čije je gornje pročelje obloženo drvetom. Grgur i Gustav povremeno se uključuju u razgovor, puštajući oca da vodi glavnu riječ.

Prijevozništvom se Kruno bavio do izbijanja rata, kada je prodao kamion. Tim novcem kupio je nešto alata i u obiteljskoj garaži krenuo popravljati male strojeve, uglavnom motorne pile i motokultivatore.

'Radio sam to do sredine 90-ih. Posao je s vremenom opadao. Kako je došao plin, sve se manje išlo s motornom pilom u šumu. Ljudi su napustili i obradu zemlje. Nije bilo dobro… a onda sam igrom slučaja došao do strojeva za obradu drva. Umro je vlasnik obrta i ostali su strojevi. Nitko ga nije imao naslijediti pa sam ih kupio. Planirao sam osposobiti i prodati strojeve, ali nakon probnog rada odlučio sam ih zadržati', kaže Kruno.

Prvi posao u drvnoj branši za KG Mont bila je izrada ambalaže za Ericsson Nikolu Teslu. Jedno vrijeme činilo se sve idealno. Narudžbe su samo rasle. Međutim napretkom tehnologije nekadašnje telefonske centrale, za koje je trebala čitava zgrada te gomila uređaja, postojale su sve manje i sofisticiranije. Posljedično, smanjila se i potreba Ericssona za drvenim sanducima Gabrekovih.

'Nanovo sam se zapitao u kojem smjeru ići', govori Kruno.

U to vrijeme u KG Montu pridružio mu se Grgur. Imao je samo 16 godina i pohađao je drugi razred gimnazije. Njih dvojica odlučila su izrađivati nadstrešnice i pokazalo se to punim pogotkom. Dizajn sa zakrivljenim lukovima toliko se svidio kupcima da su ga Gabrekovi zaštitili kao intelektualno vlasništvo.

Pitamo Krunu kako je uspio namamiti 16-godišnjeg tinejdžera da mu se pridruži u poslu. Smije se.

'Zvao sam ga, ali nije htio. Nije htio i gotovo. Ali tad mu je velika želja bio motor. Kupio sam ga i platio mu vozački. Tad sam mu rekao kako u životu nije ništa besplatno i da to mora odraditi. I tako je počeo. Svaki dan je nakon škole radio sa mnom u firmi. Zavolio je posao i ostao', s ponosom govori Kruno.

Iako su im nadstrešnice omogućile da lakše dišu, prvi veliki posao s drvetom za Gabrekove bila je izrada dviju velikih pozornica za klub Noa na Zrću prije devet godina. Zatim ih je 2013. velika građevinska tvrtka Kamgrad uzela za podizvođače na uređenju hotelskog kompleksa Valamara na otoku Sveti Nikola pokraj Poreča.

'I tu nam je pomogla slučajnost. Kamgrad i mi imamo istog dobavljača drvene građe. On nas je preporučio Kamgradu i dobili smo posao. Radili smo na Svetom Nikoli dvije godine. Uredili smo dva restorana, postavili brojne nadstrešnice i odradili neke druge poslove. Mislim da smo ugradili 200 kubika lameliranih greda u otok', objašnjava Kruno.

Čudimo se kako mu je slučajnost još jednom pomogla na poslovnom putu. Da nije možda rođen pod sretnom zvijezdom?

'U životu vam je sve tako. Sve je sreća. I žena se slučajno pronađe. A kasnije se vidi radi li se o sreći ili nesreći', odgovara smijući se.

Za Kamgrad su Gabrekovi odradili još dva hotela u Rapcu, a zatim su se našli pred najvećim izazovom – montiranjem i izradom drvene konstrukcije novog terminala u Zračnoj luci Split.

Kruno iskreno priznaje kako se ne bi prihvatili tog posla da ih nije podržao njegov dugogodišnji prijatelj Miljenko Haiman, profesor drvnih konstrukcija na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.

'On mi je rekao kako vjeruje da to možemo odraditi. Napravio je kompletnu statiku i radioničke nacrte sa svojim timom. Uvijek nam je bio pri ruci kad bismo negdje zapeli', kaže Kruno.

O kakvom je pothvatu riječ, pokušao nam je dočarati Grgur. On je u KG Montu voditelj proizvodnje i njegova je zadnja kad se radi o tehničkim pitanjima. Inače je prvostupnik građevine. Njegov brat Gustav inženjer je drvne tehnologije i zadužen za ugovaranje novih poslova.

'Elemente glavne kupole splitske zračne luke izradila je tvrtka Drvene konstrukcije. Mi smo bili zaduženi za montažu. Radi se o gredama dužine 25 metara i teškim preko sedam tona. Bila je potrebna velika preciznost jer su bile jako male tolerancije, svega četiri milimetra. Investitor je bio iznajmio najveću dizalicu u Hrvatskoj, čiji je dnevni najam koštao nekoliko tisuća eura. Zbog toga smo morali biti jako brzi. Uspjeli smo sve napraviti samo za pet dana', prisjeća se Grgur.

Manja kontrakupola splitskog aerodroma u potpunosti je izrađena u KG Montu, s time da je sve na dva robota odradio Grgur. I nju su kompletno postavili Gabreki.