Bez dobre začinske paprike nema ni dobrog kulena

Vrijeme kolinja i spravljanja kobasica i kulena počelo je, pa mnogi osim kvalitetnog mesa za te delicije u potrazi su i za dobrom začinskom paprikom. Jer bez tog začina i pravog omjera nema ni dobrih spomenutih delicija. Jedan kojeg ovih dana mesari itekako traže, je i Stjepan Marić (31) uzgajivač crvene slatke i ljute paprike koju, kao začinsku suši, melje i prodaje po sto kuna za kilogram. OPG je smješten u Soljanima u županjskom kraju, a nositelj je gospodarstva kaže naš sugovornik otac mu Antun, koji se kao i cijela obitelj dugo bave poljoprivredom.

Papriku uzgajaju na 1,5 hektar, a ostatak od oko sveukupnih 26 hektara polja odlazi na pšenicu, soju, kukuruz. Papriku su mađarskih sorti Marići na poljima podijelili na pola uzgoja slatke i polovicu ljute. Ova je godina kao i mnogim poljoprivrednicima i OPG -u Marić bila zahtjevna, pa ni s paprikom nije bila bolja situacija. Iako ta povrtnica voli sunce i toplo, ne odgovara joj jaka suša kao što je bila ove godine pa su im se polja morala navodnjavati.

Uzgoj crvene ljute i slatke paprike na 1,5 hektar

Ne paše paprici ni kiselo tlo, a ono s 6,5 ph dobro podnosi. Jedan hektar tog nasada doznajemo u konačnici daje oko dvije tone suhe, mljevene paprike čije sadnice obitelj sama radi. Sije ih u ožujku u kontejneriće sa 160 do 180 otvora pa ih početkom svibnja kažu "iznose na polje". Kod sadnje razmak je između redova 70 cm, u redu je po 15 dok je dubina tek toliko da se sadnica iz kontejnerića umetne u zemlju. Zaživjelo je kod Marića u nasadu s tim povrćem i do 30.000 sadnica.

U plastenicima su sadili papriku i u tzv. tople lehe (leje) gdje se na zemlji podignu humci od 10 do 15 cm, pa se po njima razbaca sjeme koje naklija i kada izraste na petnaestak centimetara, "raščupava" se i sadi. Berba te biljke kaže Soljanin počinje u rujnu, a završila je nedavno odnosno traje sve do prvog mraza. Nakon što se paprika (p)obere zemlja se zaore, biljni ostaci u zemlji istrunu i posao se nastavlja u sušari. Kod paprike podsjeća valja "poštivati plodored" pa se tako kod njih svake tri do četiri godine na tu površinu siju neke od ratarskih kultura (soja, kukuruz). Svake im se godine u proizvodnji paprike javlja problem kod berbe "jer nema berača”.

Branje najsloženiji posao proizvodnje začinske paprike

Branje je najsloženiji dio tog procesa jer je “pipkav posao”, sporo ide a i paprika se ponajviše bere bez peteljke, pa valja biti pažljiv i vješt. Dnevnica je dvjesto kuna uz 1,5 sat pauze, ali "radne snage u tom se kraju teško nađe". Za kilogram suhe mljevene paprike treba 6 do 7 kg sirove. Potonja kada se nabere, pohranjuje se u mrežaste vreće gdje (od)stoji do 12 dana, sušeći se u sušari na temperaturi od 38 do 45 stupnjeva, tek se zadnji dan povećava na 60. Sušara im u jednom turnusu prihvaća 500 kg povrtnice, koja se nakon sušenja iznova prebire, odvaja se nezrela, trula, neodgovarajuće boje.

Slijedi zatim mljevenje koje se na OPG-u odrađuje uz pomoć mlina "čekićara", u sklopu kojeg je sito pa se povrtnica može protočno obrađivati, ali treba paziti da se mlin ne pregrije, a biljka "spali". Mljeveni produkt treba malo odstajati kako bi se prožeo, a dodatno se i (pro)miješa velikim drvenim kuhačama. Začinski mljevenu papriku pakiraju Marići od po 250 grama, pola kilograma odnosno onoliko koliko im kupci naruče.

Prodaja na kućnom pragu

Prodaju je uglavnom na kućnom pragu i po narudžbi (dostava), a ne pohode sajmove jer kažu za to nemaju vremena. Kako su na tromeđi dolaze im i kupci iz BiH a (po)nešto i iz Srbije. Poticaje primaju od države onoliko koliko daju za povrće ,"od dvije do 2.500 kuna po hektaru", kaže Stjepan Marić. O tome što ga mesari ovih dana najviše pitaju pri kupnji paprike tvrdi zanima ih "boja i ljutina". Kako je kvalitetna začinska paprika itekako tražena, jer u pravilu im se proda sve do veljače, obitelj svake godine pomalo proširuje nasade.

Problem je s paprikom na hrvatskom tržištu ona “nekvalitetna uvozna”, ponajprije iz Španjolske. Kako nisu kreditno opterećeni ali trebaju nabaviti još strojeva Marići su se prijavili na mjeru 6:1 Progama ruralnog razvoja. "Htjeli smo povući neka sredstva iz europskih fondova, a natječaj je za mlade poljoprivrednike obuhvaćao bespovratna sredstva od 50.000 eura".

Čekaju rezultate natječaja mjere 6.1 za mlade poljoprivrednike

Rezultate još nisu dobili iako je taj natječaj zaključen u veljači ove godine. Obitelj je kaže namjeravala s tim novcem nabaviti moderniju sadilicu, frezu za obradu tla, polagač folije. Uvjeti su natječaja doznajemo podrazumijevali poljoprivrednike do 40 godina koji nisu bili u sustavu PDV-a, odnosno nisu imali poljoprivredni obrt. Dodatne je bodove (do)nosila poljoprivredna škola kao i evidencija na Zavodu za zapošljavanje. Projekt za natječaj obitelj je iznjedrila uz pomoć tamošnjih lokalnih agencija tj.LAG-ova, a naš sugovornik kaže da su u sve to oni investirali više tisuća kuna. U projektu su dodaje naveli i "namjeru za kupovinu još zemlje", jer da bi se od poljoprivrede i proizvodnje kojom se bave moglo živjeti, valja pribaviti još koji hektar.

Stalnim pametnim ulaganjem i ne razbacivanjem, od poljodjelstva se živjeti može, tvrdi mlađi Marić, ponosan i na sestru Ivanu studenticu agronomije. O tome koje ih teškoće prate ponajviše ističu uvoz paprike upitne kvalitete, a oni svoju začinsku kažu ne prosljeđuju po trgovačkim lancima koji ih nerijetko ucjenjuju i s njima nemaju dobra iskustva. Bilo je tako i s lubenicama koje su svojedobno uzgajali, a kada je riječ o pšenici ono što proizvedu otkupe im u obližnjim silosima a uspiju prodati i soju i kukuruz. Proizvodnju s paprikom namjeravaju kažu poboljšati nabavkom mehanizacije jer stručnjakinju agronomije na sreću imaju.