Bankari zabrinuti, sve više građana na crnim listama

Interes za kredite uvelike je opao, bankari se žale kako se ljudi gotovo uopće na zadužuju, nego crpe vlastite rezerve, ako ih imaju. Glavni je razlog opća nesigurnost, ljudi se plaše i zaziru od novog zaduživanja.

Tko ne mora, kredit ne diže, pa onda u masi raste udjel kreditno nesposobnih. Bankari kažu da je sve više ljudi na tzv. bankarskoj crnoj listi. To znači da su dužni u jednoj banci, dug nisu vratili, a kredite pokušavaju dobiti u drugim bankama. Iako bankari ne vide broj osoba na listi, mogu primijetiti frekventnost: "Prvo što provjeravamo je da li je osoba na crnoj listi, a ako jest, nema šanse da dobije kredit. Takvih je sve više, i sve se češće, nakon utipkavanja imena klijenata, naš ekran crveni", opisuje situaciju jedan visokopozicionirani bankar.

Vlada opći pesimizam
Druga stepenica je registar dužnika po kreditima (HROK) koji računa visinu ukupnog zaduženja u svim bankama, što uključuje i jamstva po tuđim kreditima. Bankari kažu da ljudi često nisu svjesni da i to što su nekom jamci ulazi na neki način u popis njihovih dugova i smanjuje im kreditnu sposobnost. Jer, kaže, ne možeš biti siguran tko će i kada postati tehnološki višak. Događa se i da klijent može dobiti kredit, ali, primjerice, manji od traženog, i slično. Kredita je sve manje i zbog općeg pesimizma, a kod stambenih i straha od budućeg pada cijena nekretnina, zbog mogućeg pucanja financijskih konstrukcija investitora u građevinskom sektoru i slično. Što se pak tiče obrtnika i poduzetnika, posebno se u bankarskim poslovnicama uz more osjeća oseka potražnje za turističkim kreditima i kratkoročnim pozajmica za pripremu sezone. Iznajmljivači su, kažu bankari, ove godine podbacili. Naime, u primorskim mjestima financijski ciklus u bankama teče na način da se ljudi koji se bave turizmom pojačano zadužuju upravo uoči sezone, kako bi se kvalitetnije pripremili za goste.

Podbacili i "turistički" krediti
Istodobno, oni su i među važnijim depozitarima, pa bi poslovnice uz more na proljeće znale imati dvostruki efekt: s jedne strane iznajmljivači bi tražili kratkoročne pozajmice, znajući da će im se kroz sezonu ulog višestruko isplatiti, a s druge, vlastitu štednju ne bi dirali. Kredite bi onda vraćali najesen prihodima od turizma, banka bi dobila i kamatu i naknadu od kredita, stari depoziti ostali bi nedirnuti, a novi bi se nakon sezone ponovno slili u banku. Ove godine, ciklus je poremećen, iznajmljivači, vele bankari, kao da ni sami ne vjeruju u uspjeh sezone, nema uobičajenog optimizma i malo tko riskira s novim kreditom i ulaganjima. "Krpa" se samo ono što se mora, i to najčešće iz starih zaliha i štednje.