Atento zanimaju samo veliki poslovi sa 100 najvećih tvrtki i s državom

Kako će izgledati hrvatska ekonomija 2009., što će biti izazovi, a u čemu leže prilike pitanja su na koja su odgovore prošloga tjedna tražili članovi udruge YES Hrvatska (Young Executives Society) koja okuplja dvjestotinjak mladih menadžera. Njihov okrugli stol samo je jedna od inicijativa ljudi koji su spremni sudjelovati u svim raspravama na temu budućnosti Hrvatske. Predsjednik udruge Davor Majetić ujedno i predsjednik Uprave Atenta, tvrtke koju su u rujnu osnovale Gisdata Grupa, Span i Verso, kaže kako članovi predstavljaju nukleus iz kojeg će moći izlaziti inicijative za promjene u društvu. Uskoro planiraju održati i radionicu Hrvatska 2020. s nekoliko scenarija o tome kako bi zemlja mogla izgledati i u što treba ulagati, a cilj im je motivirati mlade da ne budu samo promatrači već da uzmu volan u svoje ruke i preuzmu odgovornost. O tome koji su im daljnji planovi i ciljevi te kako u novim okolnostima na tržištu pliva Atento razgovarali smo s Davorom Majetićem.

• Kakva su razmišljanja iznesena na YES-ovu okruglom stolu Hrvatska 2009.?
- Vodila se otvorena diskusija gdje je Damir Polančec dao jasno stajalište o Vladinim razmišljanjima i ciljevima poput nulte stope deficita, poboljšanju kreditnog rejtinga države te osiguravanju pretpostavke za vraćanje obveza koje imamo prema vanjskom dugu. Zdravko Šestak rekao je da se odluke moraju donositi i raditi ono što se mora i treba, a Damir Kuštrak poručio je da je važno međusobno povjerenje svih strana. Kriza je kao ratno stanje - svi moramo imati povjerenja jedni u druge i biti na istoj strani.

• Kako ocjenjujete situaciju u državi?
- Znamo kakvo je stanje, no još ne znamo koliko je to stanje loše jer kriza nije došla do dna ili se još ne vide svi efekti. Nove informacije dolaze, a prognoze se mijenjaju doslovce svakodnevno. Kina je u mjesec dana smanjila očekivanu stopu rasta s 12 na sedam posto, a pet posto BDP-a Kine je gotovo cijela Europa koja je nestala u prognozama. Pitanje je i kolike su nam točno obveze prema inozemstvu sljedeće godine i kolike će biti kamate. Treba iskoristiti krizu i pozorno analizirati vlastitu tvrtku i poslovanje s vrlo jasno definiranom tržišnom relevantnosti u sljedećih nekoliko godina. Treba kvalitetno planirati i pokušati procijeniti kakvo će biti okružje i u čemu postoji poslovna prilika. Upravo u analizi i preciznom planiranju postoje velike rezerve gospodarstva jer se to nije radilo na odgovarajući način. Neće biti novca, bit će teže doći do kvalitetnih kredita, bit će konkurentnija situacija pri dobivanju poslova, što će pojačati sivu ekonomiju i dodatno otežati stvari, gdje vidimo i znatnu ulogu države u ubrzavanju i nastavku reformi javne vlasti, pravosuđa, borbe s korupcijom i nelikvidnosti.

• Koje mjere predlažete? Kako vidite izlazak iz krize?
- Kriza je velika, ali ono što je dobro za Hrvatsku, uvjetno rečeno, jest naša nerazvijenost jer smo kao gospodarstvo do sada propuštali donositi odluke koje trebaju povećati konkurentnost, kako bismo bili efikasniji, produktivniji i na kraju uspješniji. Stoga će za početak biti dovoljno napraviti domaću zadaću, odnosno da tvrtke poduzmu što trebaju kako bi ojačale konkurentnost. Sindikati se također moraju uključiti u donošenje teških odluka, a treba definirati i što je potentno Hrvatskoj danas i sutra, a što nije, te otvoreno razgovarati o tome što učiniti s tvrtkama i granama koje teško mogu biti relevantne i profitabilne. Ne prejudiciramo o kojim je granama riječ, to još treba vidjeti. Krizu treba iskoristiti da se uđe u analizu i točno odredi tko smo i gdje smo, odnosno pogleda istini u oči.

• Kakva je vaša vizija ekonomske politike, koji bi sektori trebali biti nositelji izlaska iz krize?
- Nismo detaljno analizirali strategiju grana industrije, no svakako treba čuvati one grane koje su nam strateški važne i zdrave poput proizvodnje hrane, turizma, proizvodnje energije te svakako sačuvati srednje i malo poduzetništvo. Ovo je odlično vrijeme i ubrzava naš put prema društvu znanja. Recimo, ICT industrija je sigurno nešto što će rasti i ima stratešku važnost za cijelo gospodarstvo jer je to industrija koja osigurava vrlo konkurentnu ekonomiju i može biti odličan izvozni proizvod. Reforma javne vlasti u velikoj mjeri temelji se na informatizaciji, a efikasnija javna vlast je konkurentnija što se ugrađuje u konkurentnost svih proizvoda.

Kako su u Atentu dogovorena prava i obveze vlasnika? Kakva je točno vlasnička struktura?
- S dogovorima smo počeli kada sam otišao iz Microsofta. Razgovarali smo o mom angažmanu u tim tvrtkama, a kako postoje velike sličnosti u načinu rada, odnosno želja da vodimo odlične tvrtke, došlo je do logične ideje da spojimo sve tri tvrtke. Uzeli smo vanjske konzultante koji nam pomažu u procesu povezivanja i udruživanja. Konačan oblik i način udruživanja bazirat će se na optimalnom rješenju za vlasnike i zaposlenike svih tvrtki.

• Smatrate da je takav način udruživanja dobar za konkurentsku utakmicu s globalnim kompanijama?
- Okrupnjavanje je zapravo jedini odgovor da budete ravnopravni i konkurentni. Vani tvrtke imaju po tisuću, pet tisuća ljudi dok u Hrvatskoj manje od 10 IT tvrtki ima više od 100 zaposlenih. Paradoks je da najveće IT tvrtke i dalje sjede kod naših korisnika, kojima je teško parirati s resursima koji su manji od njihovih vlastitih. Kada se otvori tržište, naše najveće tvrtke dobivat će ponude za projekte velikih IT tvrtki iz regije.

• Na koje ćete se područje fokusirati?
- Koncentrirat ćemo se na 100-tinjak najvećih tvrtki i na državu. Nastojat ćemo adresirati najveće projekte s našim sinergijskim uvjetima. Model gdje ćemo nuditi usluge koje su dio outsourcirana 'softvera za service' koji će biti odličan za velike poduzetnike, može biti odličan i za male za npr. upravljanje ljudskim resursima, CRM, komunikaciju ili vođenje knjiga.

• Ne bojite se da će poslova s državom biti manje zbog krize?
- Država je sigurno jedan od najvećih investitora, pred njom su veliki projekti, a ako se želi reforma javne vlasti, informatizacija je neizbježna. Još dugo će država biti interesantna. Tu ima posla za puno firmi. Izazovi su veliki u financijama, prometu, vezama, turizmu, Ministarstvu obrane zbog ulaska u NATO. Država je relativno na početku što se tiče informatizacije. Investiranje države u IT nastavit će se i tijekom krize jer je to nužno za reforme. Očekujem da će država raditi pažljivije i bolje procjene svakog projekta, a očekujem i da će tvrtke ulagati u IT kako bi smanjile troškove ili radi efikasnijeg poslovanja.