50 nijansi sive ekonomije

Fuš je najveći biznis u Hrvatskoj, na godinu uprihodi sto milijardi kuna! Gotovo još jedan proračun klizi kroz rupe u propisima, bez obzira na svu fiskalizaciju i porezni pritisak.

Ipak, Vlada ima originalan recept: pustiti cijelo gospodarstvo da padne, pa će u skladu s tim izblijedjeti i njegova siva nijansa. Ako nema posla, nema ga ni za koga. Dotad, može usluga s računom ili bez njega, jeftinija za 25 posto.

U novom broju Lidera donosimo detaljnu temu o sivoj ekonomiji u Hrvatskoj, a ovdje možete pročitati 50 nijansi koje smo uspjeli pobrojati. No sigurni smo da bi se u bogatoj domaćoj praksi našla još koja...

1. prodaja na društvenim mrežama bez računa
2. u čarteru strane brodice više ne moraju dostavljati popis putnika
3. neprijavljivanje gostiju u privatnom smještaju
4. neregistrirani prijevoznici s privatnim vozilima stoje na stajalištu i kradu putnike
5. neregistrirane ili neprijavljene turističke ture s vodičima
6. nepostojanje cjenika za prijevoz paketa, pisama, pošiljaka redovitim autobusnim linijama
7. punjenje spremnika autobusa i kamiona loživim uljem i neprijavljivanje potrošnje goriva
8. skraćivanje trajanja vožnje (namještanje tahografa)
9. neizdavanje računa za tople napitke u ugostiteljskim objektima
10. nepoštovanje radnog vremena
11. ilegalna nabava robe na crno (posebice domaćega žestokog pića)
12. preuzimanje proizvoda s računa ilegalnim softverskim programima
13. priprema i dostava cateringa ‘iz garaže’, bez zadovoljavanja minimalnih tehničkih uvjeta
14. rad na crno u graditeljstvu
15. nabava jeftinijeg materijala koji se naplaćuje skuplje
16. zaposleni vodoinstalateri, električari, ličioci, stolari, parketari poslije radnog vremena konkuriraju vlastitim tvrtkama
17. registrirani obrtnici skloni su raditi bez računa
18. oglase za usluge objavljuju neregistrirani obrtnici
19. fotografi ‘u fušu’ snimaju vjenčanja i školske razrede
20. obavljanje instrukcija za osnovne, srednje škole i fakultete ‘na crno’
21. lektoriranje, prevođenje i grafička obrada knjiga – izdavači honorar bilježe kao kupoprodajni ugovor
22. pekari kupuju pšenicu od proizvođača koju sami melju kako bi izbjegli kupnju brašna s poreznim markicama
23. lijepljenje markica s jedne ambalaže brašna na drugu
24. neizdavanje računa za kruh i pekarske proizvode
25. neregistrirani ratari i stočari prodaju proizvode na crno
26. vikend-proizvođači u pravilu nisu registrirani
27. seljaci prodaju izravno proizvođačima, a promet se ne bilježi
28. ilegalna preprodaja i neplaćanje trošarina i poreza na duhan
29. vinari prodaju manje kvalitetno vino neposredno kupcu bez računa
30. uvoz tekstilne robe po vrijednosti manjoj od stvarne radi plaćanja niže carine i PDV-a
31. neregistrirane krojačke radionice
32. organizirana proizvodnja na crno za neregistrirane trgovce
33. prodaja tekstilne robe na divljim štandovima bez računa i deklaracija
34. ilegalna nabava robe
35. fiktivni popusti u trgovinama, zbog čega se ne obračunavaju puni iznosi
36. u malim trgovinama tzv. vjerovničke bilježnice
37. neprijavljivanje podstanara u privatnim stanovima
38. prijavljivanje manje članova kućanstva upravitelju zgrade radi manjih računa za vodu
39. prijavljeno iznajmljivanje u pravilu na pola stvarne cijene
40. prijavljivanje više članova u samačkom stanu većem od 50 četvornih metara radi izbjegavanja poreza
41. član obitelji prijavljuje prebivalište u vikendici kako na nju ne bi plaćao porez
42. kupoprodaja nekretnina bilježi se kao darovanje
43. pri prodaji nekretnina u ugovoru se ističu manji iznosi
44. prijavljivanje rent-a-car tvrtki u gradovima na područjima posebne državne skrbi zbog niže cijene registracije vozila
45. zaposleni u Zagrebu prijavljuju prebivalište u mjestu s manjim prirezom ili bez prireza
46. usluge čišćenja u kućanstvima i čuvanja djece obavljaju se na crno
47. šetnja kućnih ljubimaca
48. nastupi estradnih zvijezda i DJ-eva isplaćuju se na ruke
49. plaćanje radnika koji nisu studenti preko studentskih servisa
50. vođenje dvojnog knjigovodstva (jedno za interne potrebe, drugo za eksterne)

Znate li za još koju nijansu domaće sive ekonomije?