Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2022

20 godina od uvođenja eura – rezultati prva dva desetljeća monetarne unije daleko od savršenih

Izvor: www.lider.media · Autor: Lider  

20 godina od uvođenja eura – rezultati prva dva desetljeća monetarne unije daleko od savršenih

Na dvadesetu godišnjicu uvođenja eura kao europske valute, tim ekonomskih stručnjaka Coface proveo je analizu o učincima koje je promjena imala u makroekonomskom smislu.

Prilikom uvođenja eura očekivanja su bila vrlo visoka, posebice zbog otklanjanja rizika povezanog s tečajem i transakcijskih troškova. Međutim, malo je dokaza da je euro potaknuo rast trgovine. U vrijeme uvođenja eura promet dobara i usluga između zemalja Europske unije već je bila na zavidnom nivou (50 posto ukupnog prometa ostvarenog u 12 zemalja članica eurozone), a taj se udio u međuvremenu i neznatno smanjio. To se može pripisati izlasku Kine na svjetsko tržište tijekom navedenog razdoblja, a nešto kasnije i usponu europskog lanca opskrbe kojim dominira Njemačka.

Kamatne stope
Tijekom 1990. godine u državama članicama je došlo do ujednačavanja nominalnih kamatnih stopa dok su u trenutku uvođenja eura razlike u kamatnim stopama bile jako male. Nakon desetljeća stabilnosti, razlike u kamatnim stopama uodnosu na Njemačku eksplodirale su nakon financijske krize 2008.-2009. i gospodarske krize u Europi, kada su tržišta ponovno počela razlikovati kreditni rizik između europskih zemalja i shvatila da neki od njih neće moći podmiriti svoje obveze. Spomenute razlike u kamatnim stopama u usporebi s Njemačkom rasle su sve dok Predsjednik Europske centralne banke nije obećao da će 'učiniti sve što bude neophodno' da očuva euro kao valutu. Važno je napomenuti da mnoge zemlje sada uživaju mnogo povoljnije uvjete financiranja od zemalja koje nisu članice Europske i monetarne unije.

Inflacija
Stope inflacije u zemljama eurozone bile su niže tijekom posljednjeg desetljeća u globalnom de(in)flacijskom okruženju. Stope inflacije su se tijekom perioda priprema (1990-e) za uvođenje eura drastično približavale – prema stopama zemalja s niskom inflacijom – njihova je disperzija ostala relativno stabilna tijekom sljedećih 20 godina.

Ekonomski rast
Općenito govoreći, istinsko izjednačavanje zemalja koje su među prvima uvele euro - u pogledu proizvodnih struktura i dohotka po stanovniku – nije se dogodilo. Većina zemalja s visokim dohotkom tako je u navedenom razdoblju zabilježila veći rast bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.

Dok su se Grčka i Španjolska u razdoblju prije ekonomske krize približavale vrijednostima gospodarskog rasta drugih zemalja, to se ne može reći za Portugal i Italiju, koji su u cijelom tom razdoblju imali lošije rezultate.

Nakon uvođenja eura, veliki financijski tokovi usmjereni prema zemljama s niskim dohotkom nisu pridonijeli njihovom približavanju drugim zemljama po produktivnosti, jer su ta sredstva dodijeljena niskoproduktivnim sektorima, poput usluga i građevinarstva.

Uloga eura na međunarodnoj razini
Uloga eura na međunarodnoj razini ostala je uglavnom stabilna od početka globalne ekonomske krize i europske dužničke krize. Euro ostaje druga najvažnija valuta u svijetu, iako je još uvijek daleko od konkurencije s američkim dolarom.

Udio eura u deviznim rezervama, dužničkim vrijednosnim papirima, zajmovima ili depozitima otprilike je na istoj razini kao i kada je valuta uvedena, ali je u prvim godinama došlo do povećanja tog udjela, a potom naglog pada nakon europske gospodarske krize. Otprilike 70 posto izdanja dužničkih vrijednosnih papira u 2020. denominirano je u američkim dolarima, u usporedbi s 20 posto u eurima (razina usporediva s 1999.).

Mješovito prvo izvješće
Rezultati prva dva desetljeća monetarne unije daleko su od savršenih – unatoč činjenici da je, s obzirom na svoju nedovršenost i početne kritike, Ekonomska i monetarna unija premašila najpesimističnija očekivanja.

Njegova je struktura posljednjih godina ojačana, prvenstveno uspostavom Europske bankovne unije i Europskog mehanizma za stabilnost, a u cjelini je danas znatno jača. Međutim, još se mnogo toga može učiniti u pogledu upravljanja kako bi Unija postala učinkovitija i otpornija na vanjske i/ili potresne šokove – posebno s obzirom na činjenicu da je mobilnost radne snage i dalje niska, a istinsko gospodarsko izjednačavanje ostaje uglavnom mit. Konkretno, uvođenje fiskalnog federalizma (Fiskalna unija) i dalje je jedan od ciljeva (nakon uvođenja Europskog plana gospodarskog oporavka i razmatranja uvođenja proračunskih pravila), no njegova realizacija u kraćem vremenskom razdoblju, nažalost, još uvijek izgleda nedostižno.


Komentari članka

Vezani članci

Inflacija u EU u ožujku poskočila na 7,8 posto

26.04.2022.

Inflacija u EU i eurozoni dosegnula je u ožujku novu najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke, potaknuta poskupljenjem energije, a u Hrvatskoj pratila je rast cijena u zoni primjene zajedničke europske valute.

Cijena rada po satu u Hrvatskoj iznosi tek 11,2 eura, dok je prosjek u EU 29,1 eura

30.03.2022.

Iako nije novost da smo po mnogo toga daleko od europskog prosjeka, novi podaci, koje je objavio Europski statistički ured Eurostat, pokazuju da zaostajemo i kada je u pitanju trošak radnog sata za poslodavca. Naime, cijena sata rada, u kojeg su uračunata

Oluja na valutnim tržištima: Ulagači kupuju dolare i franke, euro sve manje poželjan, ruski rubalj doživio potop

11.03.2022.

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je i do snažnih oscilacija na valutnim tržištima. Pod pritiskom se našao euro, kao i druge europske valute, a vrijednosti je skočila dolaru, jenu i švicarskom franku. Najveći gubitnik je ruski rubalj, a doživio je pravi p

Hoće li Europa posegnuti za hrvatskom pšenicom?

09.03.2022.

Rat će utjecati na cijene žitarica i uljarica, a postavlja se i pitanje mogućih nestašica. Naime, Ukrajina i Rusija najveći su svjetski proizvođači i izvoznici. U Hrvatskoj ne bi trebalo biti nestašica, jer proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe ali i z

Koje promjene je donijela nova Uredba o ekološkoj proizvodnji?

06.03.2022.

Prema Europskoj Komisiji, ona garantira pravednije tržišno natjecanje proizvođača istovremeno sprječavajući prijevare i jačajući povjerenje potrošača u cijeli sustav.

Tag cloud

  1. 2333 članka imaju tag turizam
  2. 2201 članka imaju tag hrvatska
  3. 1332 članka imaju tag svijet
  4. 1450 članka imaju tag izvoz
  5. 1694 članka imaju tag financije
  6. 999 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1232 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1115 članka imaju tag trgovina
  9. 1127 članka imaju tag ict
  10. 933 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 974 članka imaju tag investicije
  12. 768 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 996 članka imaju tag industrija
  14. 1063 članka imaju tag EU
  15. 861 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 953 članka imaju tag kriza
  18. 466 članka imaju tag poticaji
  19. 662 članka imaju tag maloprodaja
  20. 629 članka imaju tag marketing
  21. 460 članka imaju tag opg
  22. 555 članka imaju tag tehnologija
  23. 438 članka imaju tag eu fondovi
  24. 523 članka imaju tag krediti
  25. 333 članka imaju tag potpore
  26. 419 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 449 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 476 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 411 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 358 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 382 članka imaju tag energetika
  35. 324 članka imaju tag hgk
  36. 404 članka imaju tag vlada
  37. 349 članka imaju tag start up
  38. 440 članka imaju tag banke
  39. 417 članka imaju tag BDP
  40. 336 članka imaju tag agrokor