Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2024

Zsuzsanna Ortutay (Ina): Zaljubljena sam u Sljeme i volim tamo provoditi vikende

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Ksenija Puškarić  

Zsuzsanna Ortutay (Ina): Zaljubljena sam u Sljeme i volim tamo provoditi vikende

Kakva je poslovna kultura u Hrvatskoj, a kakva u drugim zemljama, bila je tema koju je Lider objavio u svom tiskanom izdanju. U članku smo objavili odgovore nekoliko stranih menadžera koji su istaknuli neke specifičnosti, poput one da nama hijerarhija nam ne znači previše te da se sve menadžerske odluke moraju konstantno propitkivati i analizirati.

Jedna od osoba s kojom je Lider razgovarao bila je Zsuzsanna Ortutay, prva predsjednica Uprave u povijesti Ine, koja imenovana na tu poziciju prije nešto više od godinu dana.

Kada ste došli u Hrvatsku, koliko ste dugo u našoj zemlji i koji je bio prvi dojam kad ste čuli da dolazite raditi u našu zemlju?
Prošlo je više od dva desetljeća otkako sam prvi put došla u Zagreb. Tako da mi Hrvatska nije bila nepoznanica kada sam prošle godine preuzela dužnost predsjednice Uprave Ine. Mogu slobodno reći da je Zagreb moj drugi dom. Nije se teško naviknuti na prekrasnu prirodu i srdačne ljude koji čine ovu zemlju posebnim mjestom za život i rad.

Kako biste opisali poslovno okruženje u Hrvatskoj u usporedbi s državama u kojima ste prije radili i živjeli?
Ovdje se puno pažnje pridaje izgradnji osobnih odnosa i povjerenja u poslovnim interakcijama. To je nešto što izuzetno cijenim, jer vjerujem da je povjerenje ključno za uspjeh. S druge strane, česte su promjene u regulatornom okviru. Živjela sam i školovala se u Americi i Francuskoj, gdje je poslovanje možda brže i više usmjereno na inovacije, dok Hrvatska jako dobro kombinira tradicionalne vrijednosti i moderne poslovne trendove.

Koje su najveće prednosti i izazovi poslovanja u Hrvatskoj?
Jedan od najvećih izazova je birokracija koju bi trebalo ubrzati jer otežava pokretanje projekata ili njihovu realizaciju. S druge strane, dobro je što je Hrvatska dio Europske unije i što zemlja prati zakonske i regulatorne okvire kakvi postoje i u drugim zemljama.

Kako ocjenjujete radnu etiku i profesionalnost hrvatskih zaposlenika?
Prema mojem iskustvu rada u Ini, radnici u Hrvatskoj izrazito su profesionalni, dobro su obrazovani, govore strane jezike, i usredotočeni su na rješavanje zadataka. Rekla bih da su hrvatski zaposlenici u ovoj industriji po radnoj etici poput radnika u drugim europskim zemljama.

Jeste li primijetili razlike u načinu upravljanja i poslovnoj kulturi u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje u kojima ste radili?
Postoje određene razlike, ali to je upravo ono što rad u različitim zemljama čini zanimljivim. U Hrvatskoj se ni u najstresnijim situacijama ne gubi smisao za humor, ali se u isto vrijeme poslu pristupa ozbiljno. Glede načina upravljanja, tu su razlike male jer Hrvatska je dio EU-a i kompanije slijede i podliježu visokim europskim standardima što u konačnici omogućava stabilno i transparentno poslovno okruženje.

Koje su vam najdraže stvari u Hrvatskoj izvan poslovnog okruženja (npr. hrana, priroda, kultura)?
Najradije boravim u prirodi, planinarim, bavim se trekingom. Šećem uz Savu po nasipu. Zaljubljena sam u Sljeme, volim provoditi vikende planinareći i uživajući u svježem zraku iznad Zagreba. Obožavam i more, ronim kad god imam priliku. Moram spomenuti i hranu… Možda bi bolje zvučalo da volim jesti ćevape, štrukle, ali moram reći da neizmjerno cijenim taj luksuz što svaki dan mogu kupiti svježu ribu, meso i povrće.

Postoje li neki aspekti hrvatske kulture ili svakodnevnog života na koje ste se morali posebno prilagoditi?
Ljudi ovdje često koriste priliku za razgovor i stvaranje bliskijih veza s poslovnim partnerima, što može biti odlično za izgradnju povjerenja i dugoročnih odnosa. Uvijek se trudite pronaći vremena za druženje u užurbanoj svakodnevici i tome sam se brzo prilagodila.

Jeste li se susreli s nekim specifičnim izazovima u vezi s regulativama i zakonima prilikom poslovanja u Hrvatskoj?
Industrija nafte i plina podložna je strožim regulativama, a riječ je o izrazito volatilnoj grani gospodarstva. Brže odlučivanje regulatornih tijela o primjerice dozvolama potrebnima za istraživanje i proizvodnju nafte i plina ili nekim zelenim projektima imalo bi pozitivan utjecaj na naše poslovanje. To je ono što vidim kao područje za napredak koji će omogućiti razvoj ne samo naše kompanije nego i hrvatskog gospodarstva u cjelini.


Komentari članka

Vezani članci

Orqa, Inchoo i Statera svoje su poslovne priče gradili u BIOS-u: Kako pamte svoje poduzetničke početke?

02.11.2026.

Osječki poduzetnički inkubator BIOS obilježio je u utorak trideseti rođendan, a kako to s rođendanima važnih institucija biva, na jednom mjestu, na zapadnom rubu grada, u poznatoj "narančastoj zgradi", okupili su se svi oni koji su BIOS tijekom minulih de

Drava International: Da u njoj samo recikliraju, davno bi zatvorili

02.11.2026.

Suvlasnik Drave International Zvonko Bede otkriva zašto sama reciklaža nije isplativa, koliko stoji proizvodnja i što tvrtka planira dalje

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Veća plaća nije dovoljna: trećina bi odbila promaknuće

31.10.2026.

Anketa pokazuje da bi 22 posto ispitanika bezuvjetno prihvatilo višu poziciju, dok ostali traže bolju plaću ili ravnotežu života i rada

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk