Znate li koje poslovne knjige i evidencije mora voditi obrtnik?

Prilikom pokretanja poslovanja, odnosno neke gospodarske aktivnosti, pred nas se već u najranijoj fazi postavljaju brojna pitanja. Jedno od tih pitanja je svakako i je li bolje otvoriti d.o.o. ili obrt? Odgovor nije nimalo jednostavan jer to ovisi o više faktora kao što su: vrsta djelatnosti, početna ulaganja, stručna osposobljenost, broj ulagača i još mnogo toga. Ipak, ukoliko je uz uvažavanje svih faktora odluka pala na otvaranje obrta, potrebno je znati koje sve poslovne knjige i evidencije mora voditi obrtnik.

U nastavku možete saznati više o obrtu, vrstama obrta te koje se poslovne knjige i evidencije moraju voditi u poslovanju. Također, poseban osvrt odnosi se na rokove čuvanja isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige kao i druge specifičnosti u poslovanju obrtnika.

Što je obrt i zašto se odlučiti za obrt?
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.

Zašto baš obrt?
Zato što je obrt vrlo jednostavno i povoljno registrirati. Dovoljno je prijaviti se putem online servisa e-Obrt i iz udobnosti doma registrirati obrt u par klikova. Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena te nije potreban temeljni kapital. Obrt može registrirati svaka punoljetna osoba, ali i stranac. Nadalje, ako naknadno želite određene podatke vezane uz obrt nadopuniti ili promijeniti – isto je vrlo jednostavno i povoljno. Potrebno je putem on-line servisa e-Obrt unijeti željenu izmjenu (promjena adrese, izmjena djelatnosti (dodavanje nove ili brisanje stare) i sl. Za iste promjene u nekim drugim oblicima poslovanja potrebno Vam je puno više vremena i novaca.

Valja naglasiti kako obrt ima i niz drugih prednosti koje se ogledaju primjerice i u zapošljavanju radnika. Kod zapošljavanja u obrtu nema ograničenja u broju zaposlenih. Plaća radnika je trošak poslovanja, osim ako se niste odlučili za paušalno oporezivanje. Zapošljavanjem radnika putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obrtnik može koristiti mjere sufinanciranja, a novi radnici uz zadovoljavanje određenih uvjeta dodatna su porezna olakšica za obrtnike. Također, jedna od velikih prednosti obrta jest da obrtnik, fizička osoba, može obavljati jednu ili više djelatnosti za svoj račun, a pritom se može koristiti pomaganjem članova obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

Jedna od specifičnosti poslovanja obrta je “trajnost”. Ista je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Koje vrste obrta postoje?
Zakonom o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20, dalje u tekstu; Zakon) uređuju se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta.

Obrti mogu biti:

slobodni
vezani
povlašteni
Slobodni obrti oni su obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti oni su obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar i dr.).

Povlašteni obrti oni su obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/2008, 114/2011, 143/2013)

Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.

Koje poslovne knjige i evidencije mora voditi obrtnik?
Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20) i Pravilnikom o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 01/19, 80/19, 01/20, 74/20, 01/21) propisano je koje su poslovne knjige obvezne za fizičke osobe koje obavljaju: samostalnu obrtničku djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva. Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu.

Poslovne primitke i izdatke koji nastaju u vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti, fizičke osobe bilježe u Knjigu primitaka i izdataka po načelu blagajne. To znači da se primici bilježe tek nakon što su naplaćeni, odnosno izdaci nakon što su plaćeni. Izuzetak od temeljnog načela blagajne jesu izdaci temeljem otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Svaka od poslovnih knjiga i evidencija vodi se na propisanim obrascima:

Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI),
Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI),
Knjiga prometa (Obrazac KP),
Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO),
Evidencija o nabavi i utrošku repromaterijala (izgled evidencije nije propisan).
Knjiga primitaka i izdataka predstavlja evidenciju o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju. Unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: naziv/ime i prezime, matični broj građana odnosno matični broj građana nositelja zajedničke djelatnosti, adresa. Unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima kako slijedi (redni broj, nadnevak primitaka i/ili izdataka, broj temeljnice na osnovi koje se vrši knjiženje, opis isprave, iznos primitaka, iznos izdataka, PDV sadržan u primicima i izdacima). Porezni obveznik dužan je u KPI ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine u koju se unose stvari i prava ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje prelaze svotu od 3.500,00 kuna i ako im je vijek trajanja dulji od godinu dana. Ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

Knjiga prometa evidencija je u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima odnosno u slučaju paušalnog oporezivanja i primici naplaćeni bezgotovinskim putem. Ako se podaci o dnevnom gotovinskom prometu vode u Knjizi primitaka i izdataka ili u drugim evidencijama na mjestu gdje se gotovinski promet ostvaruje, tada nije potrebno voditi i Knjigu prometa. Ako se djelatnost prodaje na malo obavlja u više prodajnih mjesta tada se Knjiga prometa vodi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. U knjigu prometa upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci: redni broj, nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka, broj temeljnice, opis isprava o primicima u gotovini, iznos naplaćen u gotovini i čekovima, iznos naplaćen bezgotovinskim putem i ukupno zbroj iznosa.

Evidencija o tražbinama i obvezama evidencija je o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja. Mora sadržavati podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu. Porezni obveznici koji vode knjigu primljenih i izdanih računa ne trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama. Porezni obveznici koji knjigu ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama. Izgled poslovnih knjiga nije striktno utvrđen, ali se u njima moraju osigurati svi propisani podaci.

Obrtnici koji su uključeni u sustav PDV-a moraju voditi i propisane knjige ulaznih i izlaznih računa temeljem kojih se obračunava obveza za plaćanje PDV-a. Ako se obrtnik bavi trgovinom dužan je voditi i Popis robe u trgovini na malo. Kako će voditi knjige odlučuje sam obrtnik, tj. može birati između uvezanih knjiga, slobodnih listova ili računovodstvenog programa poput Minimaxa. Putem računovodstvenog programa Minimax, obrtnici mogu voditi svoje poslovanje neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dohodak, poreza na dobit ili paušalni obrtnici. Na primjer, propisanu evidenciju poput evidencije o tražbinama i obvezama (Obrazac TO) moguće je vrlo jednostavno formirati i ispisati za određeno razdoblje.

Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. Obveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20), kao i posebnim poreznim propisima. Ako se naplata vrši u gotovini, svaki izdavatelj računa dužan je koristiti fiskalni naplatni uređaj sukladno Zakonu o fiskalizaciji. Računi se ispostavljaju najmanje u dva primjerka jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. Više o tome što mora sadržavati zakonski ispravan račun, možete saznati u besplatnom priručniku: Što sve treba sadržavati račun?

Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20) propisuje rok od najmanje 11 godina za čuvanje isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige, pri čemu rok za čuvanje navedenih knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslove knjige u koje su isprave upisane.

Specifičnosti paušalnog obrta i obrazac PO-SD
Svakako valja spomenuti jedan od zanimljivijih oblika poslovanja za sve poduzetnike početnike, a to je paušalni obrt. Paušalni obrtnici obvezni su za svaku isporuku dobara i obavljenu uslugu izdati kupcu račun propisanog sadržaja, a koji služi i kao isprava za knjiženje ostvarenog primitka u obrascu KPR. Paušalni obrtnici ne moraju voditi poslovne knjige, već oni vode samo evidenciju o prometu na obrascu KPR. Ipak, trgovci i ugostitelji trebaju još voditi robnu evidenciju o stanju robe – knjigu popisa.

Paušalni obrt vrsta je poslovnog subjekta koji je zapravo klasičan obrt, ali se oporezivanje vrši paušalno. Razlika nastaje dakle s porezne strane jer se porez uplaćuje paušalno. Velik broj poduzetnika odlučuje se na ovu vrstu obrta upravo iz razloga što su davanja prema državi mala, a papirologija je s druge strane minimalna.

Zbog kontrole ostvarenog prometa obvezni su voditi evidenciju o ostvarenom prometu u gotovini i na bezgotovinski način te sastaviti godišnje izvješće o naplaćenim primitcima na obrascu PO-SD. PO-SD obrazac predstavlja dokument na temelju kojeg Porezna uprava utvrđuje godišnju obvezu paušalnog poreza za iduću godinu, a podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja sljedeće godine. U paušalnom obrtu plaća se paušalni porez na dohodak na temelju ukupnih godišnjih primitaka ili svote predviđenih primitaka za tekuću godinu (za novog poreznog obveznika) u 5 razina (razreda).

Paušalni porez uplaćuje se tromjesečno na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika. PO-SD obrazac podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave u papirnatom obliku ili elektronski putem e-porezne najkasnije do 15. siječnja 2022. godine, prema podatcima o ostvarenim primitcima iz obrasca KPR za 2021. godinu. Nakon zaprimljenog PO-SD obrasca, Porezna uprava usklađuje podatke o iskazanim primitcima s uplatama na žiro-računu obrta te obavlja provjeru je li obrtnik ostvario veće ili manje primitke od onih koji su predviđeni ili utvrđeni prethodnim poreznim rješenjem (s obzirom na 5 razina utvrđivanja godišnjeg paušalnog poreza).

Početkom 2021. godine došlo je do određenih poreznih izmjena, a također i do novog izgleda PO-SD obrasca. Najkasnije do 15. siječnja 2021. godine obrtnici su bili dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na obrascu PO-SD, odnosno obrazac PO-SD-Z ako su obrt obavljali s ortakom ili ortacima, a koji je na snazi od 1. siječnja 2020. godine. Specifičnost obrasca PO-SD-Z kod zajedničkih obrta u tome je što je potrebno sklopiti ugovor o ortakluku i imenovati nositelja zajedničkog obrta na kojeg će glasiti OIB obrta. No bez obzira tko je nositelj, oba vlasnika odgovaraju cijelom svojom imovinom. Po završetku poslovne godine zajednički obrti podnose Poreznoj upravi PO-SD-Z obrazac koji predaje nositelj zajedničke djelatnosti najkasnije do 15. siječnja za završenu poslovnu godinu. Na temelju PO-SD-Z obrasca utvrđuju se supoduzetnici, njihovi udjeli u zajedničkoj djelatnosti te svota paušalnog dohotka koju svaki od vlasnika zajedničkog obrta ima obvezu iskazati u vlastitom PO-SD obrascu koji se također predaje do istog roka.