Žito kreće s otkupom crnih slavonskih svinja

Pršuti i ostali proizvodi iz Žitovih pogona kod Čepina bit će predstavljeni početkom rujna

Osječko Žito kreće s otkupom crnih slavonskih svinja za proizvodnju pršuta premium kvalitete i pršuta sa znakom ekoproizvoda te brojnih drugih proizvoda koji će se proizvoditi u novim pogonima koje ta grupacija gradi.

Pogoni se, podsjetimo, nalaze na području Ovčare pokraj Čepina i pri samom su završetku.

Kako je izjavio Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, polovinom travnja kreće se s proizvodnjom pršuta od durok svinja iz intenzivnog uzgoja s kontroliranom sljedivosti, a nakon toga i s proizvodnjom ekoloških pršuta po uzoru na proizvodnju pršuta kakve proizvode u Španjolskoj od žirovanih svinja (iz ekstenzivne proizvodnje).

Kako ističu iz Žita, svi se proizvođači crnih slavonskih svinja koji žele proizvoditi za njih mogu javiti, no tu je važno napomenuti da trebaju imati ispunjene sve potrebne uvjete za ekološku proizvodnju (ili su ih pak spremni ispuniti).

Pipunić kaže da su već imali razgovore s nekim udrugama proizvođača crnih slavonskih svinja koje su iskazale interes jer je Žito spremno osigurati otkup svih ponuđenih količina, i to tijekom cijele godine.

Prema neslužbenim podatcima, Hrvatska raspolaže sa samo 1000 krmača crne slavonske svinje, a Žito bi prema prvim procjenama moglo otkupljivati najmanje 10.000 komada godišnje, ali i više.

Naime, u pogonima kod Čepina godišnji kapacitet proizvodnje pršuta premium kvalitete i pršuta sa znakom ekoproizvoda bit će oko 150.000 komada. Osim toga, u pogonima u Čepinu na godinu će se proizvoditi oko 3000 tona trajnih kobasica i salama vrhunske kvalitete i također sa znakom ekoproizvoda.

Godišnji kapacitet proizvodnje suhomesnatog komadnog mesa (suha vratina - buđola, suhi kare - pečenica, suhe slanine, odnosno pancete u prirodnom obliku i rolanom obliku te suhe govedine ili bresaole), također kako navode iz Žita, sve na razini premium kvalitete, kretat će se oko 2200 tona.

Svi će navedeni proizvodi biti pakirani i konfekcionirani u suvremeno opremljenim pogonima odakle će se distribuirati krajnjem kupcu (kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu) pod vlastitim brendom ili trgovačkom markom. U pogonima će raditi, kako navodi Marko Pipunić, oko 100 radnika od kojih je desetak prehrambenih tehnologa koji su trenutno na edukaciji u Italiji, dok će neizravno kroz prodaju, kooperaciju i drugo posao naći najmanje još dvostruko toliko osoba.

Ono što je zanimljivo jest to što su pogoni za proizvodnju pršuta i salama, kako to vole istaknuti i u Žitu, ciljano odabrani u blizini značajnih prometnih pravaca te imaju izravan pristup kvalitetnoj sirovini (svinjskim butovima), s obzirom na to da u Slavoniji i Baranji postoji značajan broj uzgajivača svinja.

Ukupna vrijednost ove Žitove investicije iznosi oko 70 milijuna eura. Ako se pak uzme u obzir i investicija u Tvornici ulja Čepin gdje se grade novi skladišni kapaciteti i pogon za ekstrakciju ulja, na razini cijele Žito grupe 2015. i 2016. godini bit će uloženo u green field investicije milijardu kuna, što na ovim prostorima nije zabilježeno u novijoj hrvatskoj povijesti.