»Zelenim porezom« do čistije Europe

Nakon što je pet europskih država uvelo porez na ugljik, počevši od Švedske 1991. godine, a čiji su primjer slijedile Finska, Danska, Slovenija i Britanija, Europska unija ozbiljno planira uvođenje prvog izravnog poreza sa »zelenim« nametima na benzin, ugljen i prirodni plin. Prijedlog, čija se objava očekuje uskoro, trebao bi EU omogućiti prvo financiranje koje ne dolazi od nacionalnih vlada. Novi predsjednik EU-a Herman Van Rompuy već je prije podržao sličan prijedlog, a najave takvih mjera nastavak su prilagođivanja novom zakonu koji propisuje da korištenje »zelene energije« bude 20 posto cjelokupne energetske potrošnje Europske unije do 2020. godine. Što se pak tiče najavljenoga »klimatskog poreza«, prijedlog Komisije je da tvrtke iz država izvan Europske unije, koje teškom industrijom i dalje onečišćuju okoliš, plaćaju porez, odnosno dozvole EU-a za emisiju ugljikova dioksida kao dijela Sheme o emisiji stakleničkih plinova (ETS).

Iz Komisije poručuju da je još uvijek riječ samo o prijedlogu, no koliko se ozbiljno razmišlja o uvođenju takvog poreza govori podatak da se prijedlog našao na stolu, zajedno s prijedlogom novog zakona i promjenama u politici EU-a vezanim uz klimatske promjene za razdoblje nakon 2012. godine. Uvođenje poreza na ugljikov dioksid za kompanije izvan Europske unije stvorit će prema prijedlogu Komisije novi stupanj i sustav trgovine za tvrtke EU-a, koje trenutačno već snose troškove Sheme o emisiji stakleničkih plinova (ETS), sustava kojim je tvrtkama omogućena kupnja i prodaja viška emisija ugljikova dioksida, određujući najveću količinu, odnosno plafon emisije štetnih plinova. Plan Komisije zapravo je rezultat pritiska francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji je prije dvije godine iznio snažne kritike na trenutačno stanje, inzistirajući da se razmotri opcija kojom bi se uveli porezi na proizvode iz zemalja koje ne poštuju Protokol iz Kyota, pozivajući se prije svega na međunarodni dogovor i nužnost borbe s klimatskim promjenama. Sarkozy je pozvao Bruxelles da što je brže moguće raspravi o posljedicama nelojalne konkurencije tvrtki izvan Europske unije koje nemaju obvezu pridržavati se strogih standarda Europske unije vezanih uz emisiju ugljikova dioksida u okoliš. Prema trenutačnim poreznim zakonima, EU naplaćuje minimalnu ratu za sve energente poput benzina, plina i ugljena kada se koriste za pokretanje, grijanje ili proizvodnju struje. Funkcioniraju na principu koliko se goriva potroši toliko se poreza plati, no planira se naplaćivati konačni nusproizvod - ugljikov dioksid.

Prije nekoliko godina Europski parlament pozvao je i zrakoplovne kompanije da počnu plaćati porez na kerozin te se priključe europskoj shemi trgovanja stakleničkim plinovima kako bi se pokušalo smanjiti njihovo ispuštanje u atmosferu. Europarlamentarci podržali su taj prijedlog s većinom od 439 prema 74 glasa. Iako glasovanje nije pravno obvezujuće, ono ipak šalje snažnu poruku i smatra ga se potporom za buduće zakone o zrakoplovnim kompanijama i zaštiti okoliša. Zrakoplovi su, naime, jedan od najvećih zagađivača okoliša, no na njihovo gorivo se ne plaća porez na dodanu vrijednost, što bi se ubuduće trebalo promijeniti. Uz to, taj sektor nije pokriven Protokolom iz Kyota koji predviđa smanjenje emisije štetnih plinova, zbog čega su aktivisti za zaštitu okoliša izuzetno zabrinuti, osobito kada se uzme u obzir jačanje jeftinih zračnih prijevoznika u Europi, poput Ryanaira i ostalih. Britanska europarlamentarka iz redova zelenih Caroline Lucas smatra da zračni prijevoznici moraju snositi troškove negativnih učinaka na okoliš. »Iako je zračni prijevoz donio mnogo koristi društvu, njegova današnja stopa rasta potpuno je neodrživa, stoga je potrebna hitna akcija«, rekla je C. Lucas. No, taj bi prijedlog mogao dovesti do značajnog poskupljenja karata, što bi zadalo ozbiljne probleme upravo jeftinim avioprijevoznicima.

Inače, emisije stakleničkih plinova koje emitiraju putnički zrakoplovi na međunarodnim letovima sa zračnih luka u Europskoj uniji povećale su se za 85 posto u razdoblju između 1990. i 2004. godine. Procjenjuje se da ako se sektor zračnog prometa uključi u shemu trgovine kvotama stakleničkih plinova, zračni prijevoznici koji manje zagađuju moći će prodati svoje viškove onima koji su emitirali veću količinu. Inače, prošle je godine EU uveo kvote za emisije stakleničkih plinova za 11.400 elektrana i tvornica.
Najnapredniji u uvođenju »zelenih poreza« svakako su Šveđani, koji su ujedno i pioniri u ekološkim nametima još od 1991. godine. U švedskome glavnome gradu su, naime, uvedene »crne kutije« koje registriraju ulazak u središte grada i automatski naplaćuju porez na zagađenje. Time se broj vozila u središtu grada smanjio za 25 posto, a zagađenje je smanjeno za više od deset posto. Prema posljednjim reakcijama iz država članica, Bruxelles bi mogao imati ozbiljnih problema ne samo s industrijski najrazvijenijim državama, već i s novim zemljama članicama čije industrije još uvijek nisu na stupnju razvoja koji bi im omogućio »zeleniju« proizvodnju. Tako je primjerice Rumunjska posljednja u nizu koja se žalila na takve planove Europske komisije, a Bukurešt je uložio i žalbu Europskom sudu pravde protiv odluke Komisije da smanji emisije ugljikova dioksida s 20,7 posto na 10 posto u idućih 10 godina, jer je prema njihovu mišljenju to nemoguće.