Zbog kresanja proračuna upitno financiranje širenja broadbanda

Okrugli stol 'Novi zakon o elektroničkim komunikacijama – kako dalje?', u sklopu poslovno-tehničke konferencije KOM2008, nije donio odgovor na pitanje koje je postavio u svojem nazivu.

Panel diskusija o novom zakonu o elektroničkim komunikacijama, održana u utorak navečer, samo je postavila još niz pitanja, uglavnom zato što na njoj nije sudjelovao nitko iz Hrvatske agencije za komunikacije.Naime, gotovo svi sudionici, predvođeni moderatorom okruglog stola, Petrom Čavlovićem iz Uprave telekoma H1, ujedno predsjednikom udruženja telekomunikacijskih operatora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, imali su zamjerke na rad Agencije koja nije donijela provedbene dokumente potrebne nakon donošenja Zakona o elektroničkim komunikacijama ovog ljeta. Stoga su se telekomi, i veliki i mali, žalili da ne mogu dalje poslovati jer ne dobivaju građevinske dozvole, ne mogu uzeti vodove u zakup, niti znaju cijene zakupa određenih usluga čiji cjenik mora donijeti HAKOM, koji je neodazivanjem na ovaj skup pokazao koliko mu je stalo do tržišta.

Od Kreše Antonovića, ravnatelja Uprave elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je na okruglom stolu sudjelovao putem video linka iz Zagreba, moglo se doznati da će zatvaranje poglavlja o telekomunikacijama u pregovorima s EU biti do kraja godine ili početkom sljedeće, ali i da bi se moglo dogoditi da strategija širenja širokopojasnog pristupa internetu ostane bez financiranja zbog kresanja proračuna.
Inače, srijeda, posljednji dan konferencije KOM2008 posvećen je sigurnosti i zaštiti, a ustvari je počeo u utorak popodne, kao po židovskom mjerenju početka dana sa sumrakom, jer je tada održana radionica 'Web 2.0 – kako jednostavno zaštititi i ubrzati web servise i programe'. Radionicu je vodio Goran Peteh, sistem inženjer iz korporacije Cisco, a petnaestak sudionika radionice moglo je vlastoručno podesiti postavke na Web Aplication Firewallu, novom proizvodu te kompanije koji predstavlja vrlo moćan alat koji u realnom vremenu čita web programe što se 'vrte' na računalima unutar mreže neke kompanije i sprječava niz sigurnosnih propusta.

Srijeda je donijela, odmah ujutro, zanimljivo predavanje Bojana Ždrnje, starijeg savjetnika za informatičku sigurnost u zagrebačkoj tvrtki Infigo IS, o aktualnim napadima na internetu, uglavnom politički motiviranima. Kao posebnu poslasticu, Ždrnja je ispričao slučaj aplikacije kojom su u travnju i svibnju 2007. napadani serveri estonske vlade nakon što je donijela odluku o premještanju spomenika Crvenoj armiji i time izazvala provjede ruske manjine u Estoniji. Tada se naime pojavila specijalno napisana aplikacija koja se dijelila na ruskim siteovima za napad na estonske državne servere. Iako su mnogi stručnjaci o tom događaju govorili kao o prvom primjeru računalnog rata, ispostavilo se da je spomenuta aplikacija ustvari trojanski konj koji je kasnije svojem autoru poslužio da ovlada računalima na kojima je instaliran kako bi ona, bez pristanka svojih vlasnika, služila kasnije za slanje neželjene e-pošte, spama.

Iako zanimljivo, predavanje 'Kako zaštititi moje stranice od hakiranja, ili što bi svaki web programer trebao znati o sigurnosti i gdje to naučiti' Orlana Mirkovića, koordinatora IT sigurnosti u Ericssonu Nikoli Tesli, bilo je lošije od njegove majice s logotipom Black Hata, najjače svjetske konvencije hakera, jer je prezentacija bila općenita, a Mirković nije, kako ne bi kompromitirao tvrtke u kojima je provjeravao sigurnost, iznio nijedan konkretan podatak.
Već tradicionalno najbolji bio je Ivica Ostojić iz Cisca, legenda hrvatske sigurnosne računalne scene, koji je održao predavanje nazvano 'Days of Thunder'. Ostojić je ustvrdio da će se cijeli sigurnosni krajolik temeljito izmijeniti jer će zbog krize sve više biti nezaposlenih pa i sve više računalnog kriminala, a zbog napretka tehnologije nema više podjele na unutarnje i vanjske mreže.

Osim snimaka niza napada i provaljivanja u računala ili mobitele te filmova o nizozemskom hakeru koji je preuzeo kontrolu nad znakovima na autocesti ili nad podizanjem pokretnog mosta, Ostojić je nazočnima preporučio da na svojim kućnim WiFijima podignu zaštitu WPA2 jer slabije i starije zaštite je lagano probiti. Hakerima za probijanje WEP zaštite treba dvije minute, a za WPA nešto dulje. Preporuku je izdao, kako je rekao, jer su pedofili u Hrvatskoj počeli koristiti tuđe WiFi točke za skidanje pedofilske pornografije. Vlasniku te WiFi točke kasnije nije jednostavno policiji objasniti da on nije pedofil.