Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Sij 2016

Zbog internet shoppinga prazne trgovine u središtima gradova

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: DW  

Zbog internet shoppinga prazne trgovine u središtima gradova

Njemački trgovci su zadovoljni prometom za ove blagdane. Po svemu sudeći, potrošit će se i više od 86,7 milijardi eura u posljednja dva mjeseca. Ali sve se manje kupuje u “običnim” trgovinama u središtu grada…

Osobito u ovim blagdanskim danima, internetska trgovina bilježi nove rekorde. Iako će konačna računica biti poznata tek početkom veljače, njemački trgovci su i više nego zadovoljni ovim Božićem. Za ovaj tradicionalni blagdanski vrhunac poslovne godine od studenog do prosinca je udruga HDE (Handelsverband Deutschland) računala sa rastom od 2% u odnosu na prošlu godinu i ukupan volumen od 86,7 milijardi eura koliko će se potrošiti na poklone i pripremu za blagdane. Trgovina još traje jer su mnogi “pod borom” dobili tek omotnicu sa novčanicama koje će tek potrošiti ovih dana – i po svemu sudeći, prognoza će biti i premašena.

Od tog iznosa je već oko 11 milijardi eura u ovim danima potrošeno u internetskim trgovinama. Zbog navale su u nekima od njih već u prvoj polovici prosinca prestali jamčiti da će roba biti isporučena prije Božića. S druge strane, osobito u malenim i srednjim trgovinama čak i u ovim blagdanskim danima nije bilo mnogo razloga za radost.

Jer dok udruga HDE bilježi rast ukupnog prometa, isto tako upozorava kako bi već u najskorije vrijeme mnoštvo trgovina u središtima gradova moglo zauvijek zatvoriti svoja vrata: “Prije svega male i obiteljske trgovine su izložene sve većem pritisku. Do 2020. bi zbog ove strukturne promjene moglo u Njemačkoj nestati i do 50 tisuća trgovina”, procjenjuje Stefan Genth, poslovođa Udruge trgovaca HDE u razgovoru za list Ruhr Nachrichten.

To je već ozbiljan problem o kojem se govori i u Udruzi njemačkih gradova i općina. Njen čelnik, Gerd Landsberg upozorava kako “prazni izlozi u središtima naših gradova vode u spiralu u kojoj sve postaje još gore, a središta naših gradova gube na atraktivnosti”. Spirala o kojoj govori je jasna: pored trgovine koja je oblijepljena papirom i na kojoj piše “iznajmljuje se” nikad neće otvoriti nekakva ekskluzivna trgovina, nego će prije biti da će morati zatvoriti i slijedeća. Jer čitava ulica dobiva ugođaj propasti gdje više niti kupci ne zalaze.

U Njemačkoj je osobito kritično u gradovima u pokrajinama na istoku zemlje. Tamo se zapravo poklopilo više trendova: osim sve češće kupovine preko interneta u tim pokrajinama je i sve manje stanovnika u tamošnjim gradovima. Povrh toga, mnoge obiteljske trgovine na zapadu zemlje spašava samo što su u neko “zlatno” doba možda kupili i čitavu zgradu u kojoj se njihova trgovina nalazi. Kada bi morali plaćati i najamninu kao što to čine “nove” trgovine u mnogim gradovima pokrajina Sachsen-Anhalt, Tirinške ili Saske, i one bi već morale odavno zatvoriti svoja vrata.

S druge strane, savjetnička agencija za managment Porsche Consulting je i u ispitivanju mušterija utvrdila kako je svakom drugom ispitanom “veoma važno” isprobati nešto prije kupnje. “To je jasan glas za lokalne trgovine u gradovima”, smatra stručnjak Porsche Consultinga David Blecher. Povrh toga, 85% građana Njemačke polaže “veliku pažnju” na osobno savjetovanje u kupnji proizvoda vrednijeg od 500 eura – dakle kod kupnje namještaja, računala ili elektroničkih uređaja. Osam od deset mušterija je tada također spremno i platiti nešto više nego što bi možda platili preko interneta. Ali i gradovi moraju učiniti više da kupovina za mušterije postane doživljaj i emocionalna ugoda.

Tako je i Claudija iz Kölna provela satima na računalu u potrazi za novim crnim cipelama kakve je, bila je uvjerena, neophodno trebala. Mnoge internetske trgovine obuće jamče da se naručeno može vratiti ako je proizvod neoštećen, što je Claudija redovito bila prisiljena činiti. Neke cipele su žuljale, neke uopće nisu bile “to” što je vidjela na ekranu… Ukratko, poštar je donio mnoštvo kutija proteklih dana, a Claudija je također gotovo svakog dana odlazila na poštu vratiti neželjene cipele internetskoj trgovini.

Sve dok prije nekog vremena nije našla – kao što kod pripadnica ljepšeg spola ponekad biva – “cipele svog života” u trgovini jedva tri stambena bloka udaljenoj od njenog stana. Doduše, te cipele nisu crne nego smeđe i takve uopće nije niti tražila na internetu. Ali isto tako kao što obično biva kod žena, to ipak nije toliki problem: sad traži i suknju koja bi pristajala cipelama, nekoliko bluza bi također dobro došle…

Izvor: DW


Komentari članka

Vezani članci

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Konzum: Strani radnici odlaze 30 posto rjeđe od domaćih

26.10.2026.

Kada filipinski radnik hrvatskom šefu na pitanje je li razumio zadatak odgovori s 'yes, sir' ili 'yes, madam', šef ili šefica najčešće će zaključiti da je sve jasno i da posao može početi. No taj odgovor ne mora značiti da je radnik iz te daleke zemlje do

Petar Ćorluka i Violeta: kako je iz Gruda izgradio poslovno carstvo

24.10.2026.

Grupacija s pet tvornica i 1600 zaposlenih ostvarila je 273 milijuna eura prihoda, a njezin vlasnik najavljuje nova ulaganja

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk