Zbog EU Hrvatskoj prijeti zatvaranje jedne šećerane

Kako se približava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ponovno se aktualizira jedno od vrlo osjetljivih pitanja: Kakav će položaj u EU imati industrija šećera, odnosno šećer, koji je uz duhan jedan od najkonkurentnijih hrvatskih proizvoda? Pitanja, ali i neizvjesnosti je to više i stoga, kako ističe Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira, jer se zna da je šećerna industrija u Europskoj uniji bila i ostala političko pitanje.

Činjenica je da je šećer uz duhan jedini hrvatski prehrambeni proizvod koji je konkurentan na tržištu EU i koji uopće ulazi u njihovu statistiku, dakle prelazi jedan posto njihove ukupne proizvodnje. Upravo na tom području će se pokazati pravo lice EU-a, odnosno želi li EU Hrvatsku samo radi tržišta i nekretnina ili nas uvažava kao državu koja nešto treba i proizvoditi. Naime, Hrvatska danas proizvodi 300.000 tona šećera, a ako u pregovorima EU-a s našim Ministarstvom poljoprivrede, a na zahtjev Francuske (s tri milijuna tona godišnje najveći je europski proizvođač šećera), ograniči proizvodnju na samo 200.000 tona godišnje, neizbježno je zatvaranje jedne šećerane u Hrvatskoj. To bi značilo i smanjenje proizvodnje repe na gotovo 10.000 hektara, kaže Zadro, te ističe da je na našim pregovaračima, ali i na samoj Francuskoj, odnosno Europskoj uniji, velika odgovornost, uzimajući u obzir da se šećerane i njihovi kooperanti nalaze u području s najvećom stopom nezaposlenosti i gdje su posljedice Domovinskog rata ostavile najveće tragove.

Završena reforma u EU
Usporedbe radi, valja istaknuti da Hrvatska pod šećernom repom godišnje ima između 20.000 i 30.000 ha površina. EU je posljednjih godina provela i reformu šećernog sektora koja je, kako navodi Zadro, završena s 30. rujna ove godine. Cilj reforme bio je smanjiti proizvodnju šećera u EU sa 21 milijun tona na 13,5 milijuna tona, u čemu je i uspjela. Danas EU proizvodi 13,5 milijuna tona šećera, a potrošnja se kreće oko 16,5 milijuna tona, što znači da se EU od izvoznika šećera pretvorio u uvoznika. Drugi je cilj reforme bio skinuti cijenu šećera na 404 eura po toni, u čemu srećom nije uspjela - naglašava Zadro.

S obzirom na smanjenu ponudu šećera na tržištu EU i okruženja, trenutno je cijena šećera u porastu, napominje Damir Rogulja, Član Uprave osječke šećerane Kandit Premijer. Isto se očekuje i na domaćem tržištu, gdje je ponuda smanjena zbog više razloga. Najznačajniji razlog jest manja količina i kvaliteta šećerne repe zbog vremenskih nepogoda ali i smanjene ponude, jer su neke od zemalja najvećih svjetskih proizvođaća šećera, a dosadašnjih izvoznika, poput Indije, postali uvoznici šećera. Isto tako, u porastu je i cijena sirovog šećera na svjetskim tržištima, što dovodi do smanjene količine uvoza takvog šećera na tržište EU, pa time i smanjenja ukupne ponude. Trenutna cijena na svjetskom tržištu je oko 550 eura/toni, a slična je i u EU. Cijena koja se trenutno postiže na domaćem tržištu je prosječno 4,60 kn/kg - kaže Rogulja.

Raste cijena šećera
Kad je riječ o cijenama sirovog šećera na svjetskim tržištima, u domaćim šećeranskim krugovima tvrde da je njihov glavni kreator Brazil. Činjenica da je jedina velika i organizirana proizvodnja šećera na svijetu, nakon EU, smještena u Brazilu, koji podmiruje sve svjetske potrebe za uvoznim šećerom i koji je glavni uzročnik velikog skoka cijena na svjetskom tržištu. Sama logistika otpreme šećera iz Brazila bila je ugrožena, brodovi su čekali po mjesec dana na utovar, što je stvorilo velike probleme zemljama uvoznicama, ali i EU, te dovelo do kreiranja visoke cijene na tržištu - kaže Željko Zadro.

No, bez obzira na ulazak u EU, hrvatska industrija mora jačati konkurentnost. To se prije svega odnosi na povećanje proizvodnje šećerne repe po hektaru i digestije, na što se može utjecati kvalitetnim agrotehničkim mjerama. Također valja smanjiti fiksne i varijabilne troškove proizvodnje na razinu najkvalitetnijih šećerana u EU. Navedeno se odnosi na potrebna investicijska ulaganja u tvornice, racionalizaciju poslovanja, od troškova prijevoza šećerne repe do tvornica, pa do racionalnijeg upravljanja radnom snagom. Ako hrvatska industrija šećera odgovori tim izazovima, onda je EU veliko i značajno tržište za koje će Republika Hrvatska imati izvozne kvote od 180.000 tona ili nešto više, a nama bliže zemlje su nam svakako ciljano tržište. U suprotnom će situacija biti vrlo složena - zaključuje Rogulja.