'Zbog dolaska stranih radnika struktura društva se mijenja nezabilježenom brzinom, to je vrlo opasno'

Hoće li u ovoj godini, u kojoj je na kalendaru 40-ak nacionalnih izbora, politika biti glavni disruptivan čimbenik i može li svjetsko gospodarstvo izbjeći veće potrese? Što će biti s inflacijom i kad bi središnje banke mogle krenuti spuštati kamatne stope? Kako će se na hrvatsko društvo odraziti gospodarski model koji se oslanja na stranu radnu snagu i hoćemo li se znati nositi s time? O svemu tome porazgovarali smo s uglednim ekonomskim stručnjakom Željkom Lovrinčevićem sa Ekonomskog instituta Zagreb

Sve dok razina siromaštva ne bude tolika da priuštivost temeljnih dobara počne nagrizati srednji sloj, središnje banke mogu održavati status quo, ne zamjerajući se političarima prevelikim kamatnim stopama, kaže nam uvodno Lovrinčević.

A, kako kaže, srednji sloj već je debelo nagrižen - dok je do prije nekoliko godina statusno dobro u Hrvatskoj bilo kupiti neku markiranu odjeću ili bolji auto, sada je to kupovina kilograma jagoda.

'Sad slijedi propitivanje u pronalaženju ravnoteže - jeste li otišli predaleko u uništavanju položaja srednjeg sloja i hoće li to na europskoj političkoj sceni dovesti do drastičnih preslagivanja političkih snaga 'za' ili 'protiv' Europe', kaže on i dodaje da će se tek nakon nadolazećih europskih izbora znati u kojem smjeru će se voditi politika EU-a.

Troškovi života rastu i rast će
Što se tiče inflacijskih prijetnji, kaže da se novčani tokovi, napumpani još prije covida, još uvijek nisu ni blizu ispuhali. A uz procese kidanja trgovačkih veza s Kinom te nametanja različitih sankcija i režima, svi ti troškovi zapravo i dalje rastu.

'Inflacija u EU-u, nevezano za rat u Ukrajini, posljedica je pokušaja SAD-a da zadrži dominantnu poziciju, ali i dijelom sprečavanja propadanja radnih mjesta za vrijeme korone. Europa je samo jedan od prostora koji se našao u tom procesu i koji se u njemu ne snalazi', kaže, dodavši da smo sada u razdoblju u kojem inflacija hrani samu sebe, a sukobi u preraspodjeli moći u svijetu kroz rast troškova na dnevnoj razini dodatno pridodaju troškovnom aspektu inflacije u cijeloj toj spirali.