Završava doba pretvorbe i privatizacije

S prvim danom 2011. na snagu stupa više zakona koje je donio Hrvatski sabor, među njima i Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim, kako su isticali u Banskim dvorima, konačno završava razdoblje pretvorbe i privatizacije. Primjenom Zakona o upravljanju državnom imovinom u povijest odlaze zakoni o pretvorbi i privatizaciji, kao i Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje imovinom, čije poslove preuzima Agencija za upravljanje državnom imovinom.

Agencijom će upravljati ravnatelj i upravno vijeće od sedam članova, koje imenuje Vlada, a Vladinim amandmanom odustalo se od rješenja da se članovi tog vijeća biraju isključivo iz reda ministara. Agencija je dužna jednom godišnje izvještavati Vladu o planu upravljanja državnom imovinom, a Vlada potom i Hrvatski sabor. Agencija će biti uključena u proces sanacije i restrukturiranja tvrtki u pretežito državnom vlasništvu koje su se našle u problemima. Novim zakonom stvoreni su osnovni preduvjeti za vlasnički strukturirano načelo upravljanja državnom imovinom, na način da se državnom imovinom smatraju svi udjeli i dionice te nekretnine i gotovo cijelo zemljište čiji je vlasnik Republika Hrvatska. Zakon se smatra i osnovnom pretpostavkom za formiranje registra državne imovine, u koji bi bila popisana cjelokupna državna imovina.
Na snagu stupa i izmijenjeni Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, po kojemu se za 20 posto smanjuju stope po kojima obveznici plaćaju članarinu turističkoj zajednici. Predviđena je i drugačija raspodjela prihoda od članarine, na način da se 7,5 posto izdvaja na poseban račun Hrvatske turističke zajednice za namjensku potporu zajednicama na turistički najrazvijenijim područjima. Preostala sredstva raspodjeljuju se na način da 65 posto sredstava ide turističkoj zajednici općine ili grada, 10 posto turističkoj zajednici županije, te 25 posto sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

S 1. siječnja 2011. na snagu stupa i Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je usklađen s direktivama EU te je neformalno mjerilo u pristupnim pregovorima s Unijom. Riječ je o reformskom zakonu, po kojem će se 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model). Zakon, naime, usklađuje dva različita sustava poljoprivrednih poticaja, nacionalni i europski, a i jedna je od mjera iz vladina Programa gospodarskog oporavka, budući da bi trebao osigurati transparentnije trošenje proračunskog novca namijenjenog poljoprivredi.