Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

Gospodarski pad će biti velik - to je jasno. Ali za razliku od Francuske, Italije ili Španjolske gdje Europska komisija za 2020. očekuje recesiju u dvoznamenkastim iznosima, Njemačka će vrlo vjerojatno imati pad manji od deset posto.

Jer otkako je u proljeće zbog korone gotovo sve stalo, od onda njemačko gospodarstvo opet uzima zamah. Kako konstatira njemački statistički ured, već u srpnju i kolovozu se gospodarstvo "opet nešto oporavilo", kaže Albert Braakmann koji je tamo zadužen za gospodarske pokazatelje. Taj uspon bi se lako mogao i nastaviti, jer i indikatori koji predskazuju gospodarska kretanja - volumen narudžbi tvrtkama, broj teretnih vozila koji se kotura po cestama ili anketa među tvrtkama instituta Ifo - "pokazuju nastavak oporavka", kaže Braakmann.

Njemački BDP je u drugom kvartalu zbog korone i mjera protiv zaraze pao za čitavih 9,7%, ali gotovo svi ekonomski stručnjaci u drugoj polovici godine očekuju kako će gospodarstvo Njemačke osjetno rasti. To će značiti da će kroz čitavu godinu pad BDP-a, po procjenama njemačke vlade, biti "samo" 5,8%. Naravno, to je strahovit pad kakav još nikad nije bio zabilježen u poratnoj povijesti: čak i u gospodarskoj krizi 2009. je zabilježen pad od samo 5,7%.

Ipak je na ljeto svanulo sunce

Dapače: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj računa kako će pad njemačkog gospodarstva biti još manji, negdje kod 5,4%. Treba se sjetiti kako je ta organizacija još u lipnju Njemačkoj proricala pad od 6,6%. Ali sad procjenjuje kako će Njemačka razmjerno dobro proći, bolje nego čitava zona eura kojoj procjenjuje pad od 7,9%. Problem će biti Francuska (-9,5%), Italija (-10,5%), a i u Velikoj Britaniji očekuje pad od 10,1%. Razvijene zemlje na drugim kontinentima izgleda da će se također nekako izvući: i Japanu se procjenjuje pad sličan Njemačkom - 5,8%, u Sjedinjenim Američkim Državama OECD očekuje pad od tek 3,8%, a u Kini, iako je to bilo i ishodište pandemije, očekuje čak i gospodarski rast u 2020. od oko 1,8%.

"Gospodarski pad ovog proljeća je bio manje izražen nego što se očekivalo, a oporavak ovog ljeta je prilično snažan", sažima Nicola Brandt iz OECD-ovog ogranka u Berlinu. "Poslovna očekivanja tvrtki su iznenađujuće pozitivna, a opet raste i broj narudžbi." Povrh toga dolazi i činjenica kako je i broj zaraženih ispao mnogo manji od očekivanog i koliko ih je bilo drugdje.

Spas je i povjerenje u vladu

Samim time nije bilo niti tako drastičnih mjera za suzbijanje zaraze: "Time i gospodarska nesigurnost nije tako snažno izražena kao u mnogim drugim zemljama", konstatira Brandt. "A tome treba pribrojati kako je Njemačka manje ovisna o turizmu nego recimo Francuska, Italija i Španjolska."

Friedrich Heinemann iz Centra za europsko ekonomsko istraživanje (ZEW) u Mannheimu među razloge, zašto Njemačka razmjerno dobro prolazi kroz krizu svakako želi uvrstiti i povjerenje građana u mjere vlade: "U Njemačkoj postoji, ukupno uzevši, dobra dinamika: odlučne mjere vlade u razdoblju krize su pojačale povjerenje građana u vladu. To veće povjerenje vodi i do veće discipline u pridržavanju mjera zdravstvene zaštite što bi nam onda moglo objasniti i do sada blažu dinamiku drugog vala zaraze", smatra Heinemann.

Jer moglo je biti i drugačije: "Francuski predsjednik Macron je reagirao punom silom i radikalno proglasio lockdown, a tako je i prokockao povjerenje. Povjerenje tamošnjih građana u vladu je erodiralo, a takva je onda i spremnost slijediti političke apele i dragovoljno sudjelovati u mjerama ograničavanja zaraze. Najbolja ilustracija je možda potpun neuspjeh francuske aplikacije za nadzor pandemije", kaže Heinemann. A kad se tako prokocka povjerenje, onda je vrlo teško nekako ga opet povratiti.

Svakako je pomogla i puna blagajna

Šest mjeseci pandemije koronavirusa u njemačkom gospodarstvu
Za politiku Berlina je on pun hvale: "Odlučujući su bili opseg mjera, brzina i administrativna podrška. Njemačka je mogla, zahvaljujući punoj državnoj blagajni, trošiti šakom i kapom umjesto da mora štedjeti. Vlada je reagirala brzo i usprkos golemom vremenskom pritisku, točno na vrijeme. Treba se samo sjetiti pravila o skraćenom radnom vremenu ili na mnoge programe održavanja likviditeta", podsjeća ovaj ekonomist. Ali i najljepši zakoni ništa ne vrijede ako ih se ne provede u roku od nekoliko dana ili tjedana: "Tu je brzina javne uprave bila impozantno visoka."

Ali sve to također ne bi pomoglo - da je državna blagajna bila prazna. Pozitivan državni proračun, iako se proteklih godina naveliko pozivalo na više investicija, sad se pokazao kao spas za Njemačku. Heinemann još hvali i racionalnost i znanstvenu utemeljenost krizne uprave, ne samo savezne vlade nego i djelotvornost federativnog državnog ustrojstva Njemačke gdje je diljem zemlje bilo dužnosnika koji su znali što im je činiti.

A povjerenje je očito vladalo i u samim njemačkim tvrtkama: dok su u drugim državama poduzeća zatvarala vrata, tu su i uprave i zaposlenici tražili načina kako da ipak nastave s poslovanjem.

Bit će bolje...

Iako gospodarski pad neće biti toliki koliko se strahovalo, sve ove mjere za poticaj konjunkture u doba korone će koštati mnogo, mnogo novaca. I to novaca za kojeg će se trebati još više zadužiti: Njemačka s njenim paketom mjera od 130 milijardi eura će tako ipak tek imati dug koji iznosi oko 80% BDP-a, u Francuskoj i Španjolskoj će to biti preko 110%. Italija se već i prije korone uzaludno borila sa svojom planinom dugova, a to će sad opet postati preko 150% BDP-a.

I za Heinemanna će nade za zemlje juga Europe biti tek kad se nađe cjepivo i kad će opet dolaziti prihodi od turizma. Kad će to biti - teško je reći, ali vjeruje kako bi već za godinu dana mogli živjeti u svijetu kad korona više neće značiti takvu prijetnju, ne samo za zdravlje nego i za ekonomiju.

Kako će svijet tada izgledati - teško je reći, ali ovaj ekonomist vjeruje kako će to neminovno značiti brzi i značajan gospodarski oporavak. No Nijemce spašava i što su u međuvremenu naučili živjeti uz pandemiju, raditi, proizvoditi i trošiti. "A veliko ekonomsko blagostanje, eksplozija poslovanja posljednjih desetak godina, sad stabilizira i potražnju, također i za industrijskom robom", optimističan je ekonomski stručnjak iz Mannheima.

Utoliko i on misli kako će krivulja rasta izgledati kao slovo "V" - na početku pandemije se čulo kako bi to prije moglo izgledati kao slovo "L". Ali upozorava: drugi krak tog slova "V", dakle uspon bi mogao biti blaži nego što je bio pad.