Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2022

Zašto neke kriptovalute propadnu, a neke uspiju?

Izvor: pcchip.hr · Autor: Zlatko Knezić  

Zašto neke kriptovalute propadnu, a neke uspiju?

Ako postoji jedna stvar koju svi znamo o industriji kriptovaluta, to je da je potpuno nepredvidiva. Novčić kojem jedan dan ide nevjerojatno dobro mogao bi se sljedećeg dana ozbiljno srušiti, uz toliko mnogo faktora koji utječu na uspjeh bilo koje imovine.

Zbog čega neke kriptovalute propadaju, a neke uspiju i postanu dobro poznate i korištene? Odgovore na ova pitanja pokušat ćemo predočiti u nastavku ovog članka.

Kao prvo, zbog čega postoji tako veliki broj kriptovaluta?
Iako su popularni novčići poput Bitcoina i Ethereuma vodeći na kripto tržištu, postoji mnogo, mnogo više novčića i tokena. Zapravo, danas postoji više od 20.000 kriptovaluta. Mnoge od njih sada su bezvrijedne i neaktivne, ali to još uvijek ostavlja više od 10.000 koji ostaju u igri. Dakle, zašto postoji toliko mnogo kriptovaluta?

Dok je kripto industrija sada nedvojbeno golema, njen procvat je relativno još uvijek nov i ne traje dugo. A budući da je ovo tržište naraslo tek u posljednjih nekoliko godina, mnogi ljudi jedva čekaju ući u ”kripto-ludnicu” i zaraditi nešto novca na rastućoj potražnji. Ovo je jedan od temeljnih razloga zašto danas postoji toliko mnogo kriptovaluta. Ali to nije jedini čimbenik koji utječe na val kriptovaluta. Mnogi ljudi također vjeruju da je kriptovaluta budućnost financija, s nedostatkom centralizacije, povećanom sigurnošću i transparentnošću. Ova strast pokreće mnoge kripto poduzetnike.

Kriptovalute također mogu imati svrhu izvan pohrane vrijednosti. Na primjer, decentralizirani projekti mogu htjeti koristiti vlastiti izvorni token kao oblik plaćanja korisnika ili bi mogli htjeti vlastiti token upravljanja za potrebe glasovanja. Ovo otvara još jednu nišu za kripto razvoj. Također je nevjerojatno jednostavno stvoriti vlastitu kriptovalutu. Međutim, iako možete izgraditi kriptovalutu od temelja koristeći vlastiti kod i protokole, to traje dugo i zahtijeva visoku razinu vještina i bazu znanja. Uostalom, novčić zahtijeva vlastiti blockchain, a njegovo stvaranje može biti veliki pothvat, ako se kreće od nule.

Zbog toga se programeri često odlučuju stvoriti tokene, koji postoje na vrhu drugog blockchaina, kao što je Ethereum. Zapravo, netko sada može stvoriti kriptovalutu u nekoliko minuta, čak i ako je njegovo tehničko iskustvo nisko, što razvoj kriptovalute čini otvorenima za svakoga.

Zbog čega tako veliki broj kriptovaluta propadne i ne ostvari svoj potencijal?
Postoji nekoliko uzroka zbog kojih mnoge kriptovalute propadnu. U nastavku članka napisat ću i ukratko objasniti neke od njih:

(Pre)zasićeno tržište
Nekoliko čimbenika utječe na neuspjeh tolikog broja kriptovaluta, a jedan od najistaknutijih je prezasićenost. Iako je tržište kriptovaluta relativno mlado, već je preplavljeno budućim poduzetnicima i programerima. To je ustupilo mjesto prezasićenosti dostupnim novčićima i žetonima, do točke u kojoj je sada nevjerojatno teško izdvojiti se iz gomile. Zbog ovog izazova, mnogi koji razvijaju vlastite kriptovalute na kraju napuste svoj projekt kada predmetna imovina ne dobije nikakvu privlačnost ili vrijednost. Kao rezultat toga, trenutačno postoje tisuće “mrtvih” kriptovaluta koje više nisu aktivne, što pokazuje koliko teško može biti napredovati u ovoj industriji.

Nedovoljna stabilnost
Tržište kriptovaluta vrlo je osjetljivo na niz čimbenika koji mogu uzrokovati pad. Ako se bavite kripto, vjerojatno ste primijetili kako će cijena kovanice ili tokena često varirati više puta dnevno. Vrijednost kriptovaluta uglavnom ovisi o ponudi i potražnji. Ako ponuda novčića premašuje potražnju, cijena će vjerojatno pasti, ali ako potražnja premašuje ponudu, postoji velika vjerojatnost da će cijena porasti.

Problem je u tome što se potražnja za imovinom redovito mijenja. Jednog tjedna, novi projekt s vlastitim izvornim tokenom mogao bi doživjeti velika poskupljenja zbog vala popularnosti. Međutim, kada stvari počnu blijedjeti, potražnja se počinje smanjivati. To obično ima posredni učinak na cijenu tokena i rizik je koji morate razumjeti kada ulazite u kripto tržište. Ali mnogi drugi čimbenici također mogu utjecati na cijenu kriptovalute, poput skandala, propisa i događaja u tradicionalnom financijskom svijetu. Na primjer, kada se globalno tržište dionica suoči s okretom prema dolje, kripto tržište obično doživi sličan pad. To je zato što mnogi kripto investitori također imaju novac na tradicionalnom tržištu dionica. Dakle, kada potonji trpi, ulagači koji očekuju krah često će rasteretiti svoje kripto posjede prije nego što cijene previše padnu.

Nedovoljne mogućnosti iskorištavanja kriptovalute
Postoji niz različitih namjena koje kriptovaluta može imati. Većina ljudi bolje je upoznata s kriptovalutama za pohranu vrijednosti, poput Bitcoina. Ali mnogi novčići i žetoni imaju dodatnu korist u drugim područjima. Uzmimo za primjer Ethereum, još jednu popularnu kriptovalutu. Dok se u Ethereum može ulagati isključivo radi ostvarivanja profita, Ethereum također možete koristiti za ulaganje, plaćanje plina i transakcijskih naknada na Ethereum mreži te plaćanje usluga unutar projekata temeljenih na Ethereumu. To Ethereumu daje mnogo korisnosti i pomaže u održavanju njegove vrijednosti. Međutim, neke kriptovalute jednostavno nemaju dovoljno široku primjenu i za to s vremenom propadnu.

Zašto neke kriptovalute uspiju?
Kao što je slučaj s neuspjesima kriptovaluta, niz čimbenika pridonosi uspjehu novčića ili tokena. Stanje tržišta nakon lansiranja određenog sredstva može biti osobito čest odlučujući faktor u njegovom uspjehu. Ako bi pojedinac trebao lansirati novčić dok je tržište jako dobro i potražnja je velika u svim segmentima, imao bi bolje šanse za uspjeh. Međutim, ako se sredstvo lansira tijekom ili prije pada, to ga može spriječiti u skupljanju vrijednosti, budući da manje ulagača želi potrošiti novac ili trgovati, posebno na rizičnim, nepoznatim projektima. Zbog toga je važno razumjeti stanje na tržištu, prije nego poduzmete bilo kakve velike poteze.

Bitcoin je najbolji primjer kovanice lansirane u dobro vrijeme. Kad je Bitcoin lansiran, to je bila jedina kriptovaluta koja je postojala, tako da je njezino naslijeđe kao prva u svijetu odigralo ulogu u njegovom ogromnom rastu. Ali ovaj je scenarij potpuno jedinstven za Bitcoin i ne može se ponoviti u novijim sredstvima.

Primjena novčića ili tokena također može pomoći u njegovom uspjehu. Već smo razgovarali o tome kako su različite upotrebe Ethereuma pomogle njegovom uspjehu, ali širok niz drugih kripto valuta ima sličnu prednost, poput stabilcoina poznatog kao DAI. DAI igra sastavnu ulogu u ekosustavu MakerDAO. Uz MakerDAO, korisnici mogu posuditi DAI dok polažu različite decentralizirane kolaterale ili posuditi DAI drugima.

Dok neki ulažu u DAI iz drugih razloga, njegova upotreba unutar MakerDAO-a daje mu svrhu izvan pohranjivanja vrijednosti, što može pomoći u osiguravanju njegove budućnosti i održavanju njegove vrijednosti. Povrh ovih čimbenika treba uzeti u obzir još jednu vrlo važnu točku: marketing. Kad se sve svodi na to, industrija kriptovaluta je sve oko novca. Ulaganja, trgovine, zajmovi, ovi elementi sastavni su dijelovi kripto tržišta. Dakle, kada razvijete novčić i želite početi skupljati vrijednost, ovdje marketing može itekako dobro poslužiti.

No marketinške stvari također mogu poći po zlu i mogu postati neučinkovite, kao što se dogodilo mnogo puta prije. Dakle, ako je netko razvio novi novčić, a nema luksuz udruživanja ili ne postoji onaj ”hype” osjećaj, koji će potrajati, može biti vrlo teško pridobiti interes potencijalnih kupaca i korisnika. Mnogi se odlučuju za društvene medije kako bi promovirali svoje nove projekte ili kriptovalute, ali to također nije sigurno rješenje. Ukratko, često je potrebna dobro strukturirana marketinška kampanja da bi se dobila značajna privlačnost.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Europa ima novog jednoroga: Talijani razvijaju sloj AI zaštite za IoT svijet

16.09.2026.

Novu investiciju planiraju iskoristiti za spajanja i preuzimanja kako bi zaokružili svoj portfelj proizvoda te zaposliti nove kadrove radi ubrzanja širenja SAD-u i azijsko-pacifičke regiji.

Google u Finskoj ulaže 13 milijardi eura u razvoj podatkovnih centara i zelene energije

14.09.2026.

Investicija najavljena u Finskoj najveće je pojedinačno ulaganje Googlea u Europi dosad, a osnovni su ciljevi širenje digitalne infrastrukture na ekološki način i poticanje gospodarskog rasta

Krešimir Paić: Kako je hrvatska pamet osvojila Zapad?

09.09.2026.

Kada su 1998. Krešimir Paić i njegov poslovni partner pokrenuli Eccos, imali su tri zaposlenika, dvije prostorije i poslove ugradnje alarma po obiteljskim kućama. Danas je riječ o visokotehnološkoj kompaniji sa više od 170 zaposlenih, oko 2000 realizirani

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

Tag cloud

  1. 2919 članka imaju tag turizam
  2. 2741 članka imaju tag hrvatska
  3. 1534 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1591 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2018 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1329 članka imaju tag trgovina
  11. 1373 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1095 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1190 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 552 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 800 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 531 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 534 članka imaju tag obrazovanje
  35. 440 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk