Zarada od turizma blizu sedam milijardi eura?

»Ovog bih trenutka potpisao sedam milijardi eura turističkog prihoda iako je to 400 milijuna manje nego lanjske godine, a vjerujem da bi isto napravio kompletan turistički sektor«, rekao je ministar turizma Damir Bajs, odgovarajući na pitanje o potencijalnom prihodu od turizma u 2009.

Novac je, naravno, najvažniji, puno važniji i od dolazaka i od noćenja, ali iz sadašnje se perspektive ne može procijeniti u kojoj će mjeri turizam popuniti praznu državnu kasu. Sve su oči uprte u sezonu - milijarde eura turističkog prihoda mogle bi pokrpati dosta proračunskih rupa, a sezona, njen glavni dio, nikad nije bila neizvjesnija.

Lanjski turistički prihod od 7,4 milijarde eura, najveći od uspostave države, posljedica je rasta broja gostiju od jedan posto i noćenja od dva posto. Stvari su, i to ne samo nama, u međuvremenu krenule u drugom smjeru, pa polugodišnja statistika za aktualnu godinu pokazuje tri posto manje noćenja i sedam posto manje gostiju. Međutim, proći će mjeseci dok statistika ne izračuna pad na prihodovnoj strani. Zasad je poznato da je pad turističkog prihoda u prvom kvartalu godine iznosio 4,4 posto, što je, istina, dosta manje od ukupnog pada BDP-a (kvartalni je pad BDP-a 6,7 posto).

»Ne mogu procijeniti koliko ćemo ove godine zaraditi od turizma, sigurno je jedino da ne možemo dostići lanjske brojke, ali i da smo dosad bili bolji od ostatka gospodarstva, odnosno da je naš pad dvostruko blaži. Želim vjerovati da će sve ono što smo napravili za sezonu dati rezultat. A u sektor je ove godine uloženo pet milijardi kuna, u sezonu smo ušli sa znatno više hotela s četiri i s pet zvjezdica, dakle, sa skupljim objektima, a to bi se trebalo pokazati na prihodovnoj strani. Bolji hotelski kapaciteti znače i više turista bolje platežne moći. Obrađujemo nova tržišta, poput država u okruženju, tako da bi samo iz Srbije mogli imati rast broja gostiju i do 30 posto. I to će utjecati na krajnju zaradu«, istaknuo je Damir Bajs.

Hotelijeri računaju s padom od desetak posto. Hoteli su zasad najugroženiji segment ponude jer su najskuplji, a u teškim vremenima najbolje prolaze najjeftinije vrste smještaja. Dosadašnji pad istarskih hotelijera iznosi od pet do deset posto, minusi su izraženiji u Dalmaciji. Cijelo je Sredozemlje u sličnoj situaciji: Grcima pad turističkog prihoda u prvih šest mjeseci iznosi 11 posto, što je iznimno opasno za tamošnju ekonomiju znamo li da im turizam čini dvadesetak posto BDP-a. Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, smatra kako je očito da se na cijelom tržištu događa odgođena kupnja aranžmana te je snažno naglašena last minute prodaja, pa je stoga teško identificirati dobitnike i gubitnike sezone.

Po njemu će 2009. svjetskoj turističkoj industriji donijeti smanjenje prometa koje neće zaobići nijednu od regija, smanjenje profitnih marži i potencijalne dugoročne posljedice. Turizam se, iako za razliku od nekih drugih gospodarskih djelatnosti pokazuje relativno snažnu otpornost na krizu, suočava s izazovom iznalaženja racionalnijih poslovnih i marketinških modela. »Prolazimo kroz snažno i iznimno važno razdoblje, jer se Hrvatska susreće s velikim izazovom određenja svoje turističke budućnosti«, ocjenjuje Bulić.

Turističko vodstvo (i Ministarstvo turizma i HTZ) slaže se da 2009. neće biti godina obaranja rekorda, ali da je to godina kada je najvažnije očuvati svoju tržišnu poziciju i nastojati ako ne izbjeći, onda barem smanjiti poslovne gubitke. Ako se uspoređujemo s konkurencijom, minusi će vjerojatno biti manji nego u dobrom dijelu ostatka Sredozemlja. Samo u tom slučaju možemo govoriti o relativno zadovoljavajućoj sezoni.

Hotelijeri povisili cijene za šest, pa ih spustili za 20 posto
Mnogo toga ovisi o cjenovnoj politici hotelskih kuća u srpnju i kolovozu kada bi nas, prema prognozama, moglo posjetiti više od pet milijuna gostiju. No, tu je situacija krajnje kaotična. Hotelijeri su, naime, u sezonu ušli s pet, šest posto višim cijenama od lanjskih da bi ih sada, u hodu, spuštali i za dvadesetak posto. Osim što je to neozbiljno poslovanje od kakvog zaziru pravi stručnjaci, takvi će se potezi svakako odraziti i na završnom računu, kako samih hotelijera, tako i države.

Europljani se radije odriču zimovanja nego ljetovanja
Možda se nešto da iščitati iz Gallupova istraživanja koje je provedeno u 27 zemalja Europske unije na uzorku od 27.000 osoba. Anketa je pokazala da je lani 43 posto Europljana odmor provelo u vlastitoj zemlji, a da će to ove godine učiniti najmanje 48 posto. Doduše, kada su u pitanju europske zemlje izvan Unije, njih ove godine planira posjetiti 28 posto ispitanika, za razliku od prošlogodišnjih 26 posto. Nama, odnosno cijelom Sredozemlju, ide u prilog i to što će se u slučaju potrebe europski putnici radije odreći zimovanja nego ljetovanja, ali i to da čak 54 posto Europljana preferira tradicionalna i poznata turistička odredišta. Vrijednost za novac kao motiv odabira neke receptivne države primjenjuje 33 posto ispitanika, a visokih 56 posto samostalno organizira odmorišno putovanje. Strahovit je utjecaj interneta, jer će 57 posto ispitanika odredište birati temeljem osobne preporuke drugih turista (napisane i objavljene na tom mediju).