Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lip 2025

Zamah sektora robotike: I Hrvatska robota za trku ima

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Zamah sektora robotike: I Hrvatska robota za trku ima

U borbi s vatrom, minama ili radijacijom te u spašavanju života prvi na crti više nisu ljudi. Sve su češće to strojevi, odnosno roboti koji razminiraju, gase požare, pregledavaju nuklearne reaktore, ali i osiguravaju neurokirurške operacije ili pak pospremaju skladišta. I, što je još važnije, ne dolaze iz Kine, nego se mnogi od njih proizvode u hrvatskim halama. Roboti s domaćim potpisom rješavaju zadatke koje ljudi često ne mogu, ne smiju ili – ne žele. Na primjer, roboti koje je razvio DOK-ING svjetski su poznati po čišćenju minskih polja i borbi protiv požara u ekstremnim uvjetima, pri čemu spašavaju ljudske živote. INETEC razvija uređaje i sofverske sustave za ispitivanje dijelova nuklearnih elektrana, a Orqini se dronovi uz VR naočale za upravljanje upotrebljavaju za nadzor, utrke i vojnu obuku. Gideonov robot Trey samostalno prevozi palete u skladištima, pa taj u logistici dosta mrzak posao više ne moraju obavljati ljudi. Ne začuđuje stoga što su robotske tvrtke za oko zapele i hrvatskoj vladi. Naime, Ministarstvo gospodarstva u travnju ove godine popisalo je tridesetak domaćih tvrtki koje posluju u tom perspektivnom području. Popis je objavljen sklopu ​Investa Croatia, platforme namijenjene privlačenju stranih investitora i cijeli je dokument, naslovljen 'Croatia: The Robotics Sector', distribuiran gospodarskim komorama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske. U njemu Ministarstvo opisuje hrvatski robotski sektor kao 'vrlo živahan, inovativan i dinamičan'.

Ti laskavi epiteti nisu samo prazne riječi jer robotički sektor razvio se gotovo od nule do važnoga dijela domaće tehnološke scene. U Hrvatskoj je doživio veliku transformaciju u posljednjih deset do petnaest godina, poručuju iz CRTA-e, Regionalnoga centra izvrsnosti za robotske tehnologije, prvoga takvog u Hrvatskoj.

Perspektivni startupovi
– Od prijašnje gotovo zanemarive prisutnosti, danas se sve više tvrtki bavi ne samo integracijom gotovih rješenja nego i razvojem vlastitih robotičkih sustava, softverskih rješenja i proizvoda. Posebno ohrabruje vidjeti kako se razvijaju startupovi koji kombiniraju inženjersku ekspertizu s tržišnom orijentacijom, kao i etablirane tvrtke koje ulažu u vlastite kapacitete za istraživanje i razvoj. Uz to sve više inženjera stječe iskustvo na međunarodnim projektima i zatim ta znanja vraćaju u domaći ekosustav – kažu u Centru, koji je u dokumentu istaknut kao mjesto realizacije mnogih istraživačkih i razvojnih projekata u kojima sudjeluju partneri iz industrije.

Osim toga, CRTA omogućuje realizaciju rješenja koja nisu samo znanstveno utemeljena nego i tehnički izvediva i tržišno relevantna, što je u kontekstu povezivanja akademije i realnog sektora iznimno važno. Na primjer, u suradnji s tvrtkama razvija funkcionalne prototipove u medicinskoj robotici, sustavima za automatizaciju ili primijenjenoj umjetnoj inteligenciji, područjima koja služe kao osnova za daljnji razvoj i komercijalizaciju, što tvrtkama znatno smanjuje rizik početne investicije.

– CRTA ne teži biti samo znanstveni centar, nego mjesto na kojem se rađaju konkretna rješenja i na kojem se hrvatska robotika razvija u smjeru održive i globalno konkurentne industrije. Kao izvrstan primjer može se navesti medicinskotehnološki startup RONNA Medical koji je proizašao iz znanstvenih i istraživačkih projekata tima u CRTA-i – dodaju iz Centra.

Robotički sektor razvio se gotovo od nule do važnoga dijela domaće tehnološke scene. U Hrvatskoj je doživio veliku transformaciju u posljednjih deset do petnaest godina, poručuju iz CRTA-e, Regionalnoga centra izvrsnosti za robotske tehnologije, prvoga takvog u Hrvatskoj

Glavni proizvod tvrtke Ronna Medical, osnovane 2021., jest RONNA G6, neurokirurški robotski sustav sljedeće generacije koji povećava sigurnost i preciznost tijekom operacija. Na godinu se proizvede šest takvih robota, ali i dvije tisuće drugih kompleta različitih dijelova. Upravo su manje tvrtke i startupovi najzastupljeniji na Vladinu popisu robotskih tvrtki, a neke od njih proizišle su iz znanstvenotehnoloških inkubatora poput CRTA-e i Nuqleusa sa zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva. Na primjer, tvrtka Crobotic Solutions, koja razvija sučelja za interakciju s robotima i pomaže proizvodnim tvrtkama da učinkovito automatiziraju zadatke te povećaju produktivnost na proizvodnim linijama, alumni je Nuqleusa. Isto je tako zanimljivo što su među klijentima tih tvrtki nerijetko druge robotske tvrtke s popisa, što znači da međusobno dobro surađuju. Tako su, primjerice, RONNA Medical​, DOK-ING i Institut Ruđer Bošković glavni klijenti ​Probotice, tvrtke specijalizirane za razvoj složenih proizvoda u mehatronici i robotici kao što su, primjerice, hidraulične robotske ruke ili roboti za čišćenje.

Na popisu je, dakako, i Gideon, hrvatski startup poznat po autonomnim robotima za skladišta, koji se najviše proizvodi za američko tržište, a ondje je i dio tvrtkine proizvodnje. Kako je u nedavnom intervjuu za Lider objasnio ​Gideonov suosnivač i direktor Josip Ćesić, njihovi su najčešći kupci kompanije iz automobilske industrije, zatim proizvođači robe široke potrošnje, prehrambene industrije te maloprodaje na tržištu Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj rade na razvoju proizvoda, dizajnu i izgradnji sustava za upravljanje autonomnim robotima pa u tom smislu hrvatska kompanija nosi intelektualno vlasništvo, a matična, ona koja prodaje robote krajnjim kupcima, u SAD-u. Osim Amerike, prodaju na tržištima Velike Britanije i Irske, a uz partnera i investitora Toyota Industries Corporation, najvećega svjetskog proizvođača viličara, surađuju na licenciranju tehnologije.

Primjećujemo da neke tvrtke, poput Orqe iz Osijeka koja proizvodi besposadne letjelice i već je na više od pedeset tržišta diljem svijeta, nisu navedene na popisu iako svojim radom itekako pridonose razvoju robotike u Hrvatskoj. Toj se tvrtki upravo pruža prilika za pro-izvodnju malih vojnih dronova za obrambenu industriju. ​Orqin direktor Srđan Kovačević nedavno je za Lider potvrdio da tvrtka 'u cijelosti podupire plan Ministarstva obrane za razvoj nacionalnih obrambenih kapaciteta u skladu s modernim tehnološkim trendovima'.

– U tome smo spremni sudjelovati svojim razvojnim, tehnološkim, i proizvodnim kapacitetima – poručio je Kovačević, dodajući da je u tome nužno ulaganje u tehnološka područja povezana s robotikom, poput poluvodiča i mikroelektronike.

Na popisu nema ni INETEC-a, osnovanoga još prije trideset pet godina, koji razvija robote za svjetske nuklearke, a sudjeluje i u međunarodnom projektu istraživanja nuklearne fuzije ITER-u, u gradnji najvećega svjetskog magnetskog fuzijskog uređaja. Priliku za ostvarivanje prihoda na domaćem tržištu vidi i u najavljenoj inicijativi za gradnju hrvatske nuklearke pogonjene malim modularnim reaktorom, što je nedavno također za Lider potvrdila suosnivačica i predsjednica Uprave kompanije Zrinka Čorak.

Roboti spašavaju živote
S druge strane, najveća, najuspješnija je i najprepoznatljivija hrvatska tvrtka na tome popisu DOK-ING, specijalizirana za razvoj robotskih i autonomnih sustava namijenjenih visokorizičnim okruženjima. Proizvodi besposadne sustave za rad u visokorizičnom okolišu, od područja kontaminiranog minama do bioloških kriza i industrijskih požara.

– Naši sustavi doslovno spašavaju živote, što dokazuje i podatak da tijekom korištenja naših robotskih sustava dosad nije zabilježen gubitak nijednoga ljudskog života. Nedavno smo javnosti predstavili i novi sustav Komodo, robotski sustav razvijen za rad u ekstremnim uvjetima, uključujući kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje (CBRN). Riječ je o daljinski upravljivom sustavu opremljenom elementima umjetne inteligencije i projektiranom za operacije u uvjetima otvorenog požara, eksplozija, urušavanja i visokih koncentracija eksplozivnih i otrovnih tvari – objašnjavaju iz DOK-ING-a.

Uskoro će tvrtka javnosti predstaviti nove sustave, a u njoj napominju da će neki od njih biti 'od posebnog interesa za vojne i sigurnosne snage'.

– Obrambene potrebe definitivno se mijenjaju, jasan je trend prema besposadnim sustavima. Međutim, nije riječ o zamjeni čovjeka strojem, nego o stvaranju sigurnijeg i učinkovitijeg okružja u kojem strojevi preuzimaju najopasnije zadatke. U DOK-ING-u vjerujemo da naši sustavi trebaju podupirati ljudske operatere, a ne ih zamjenjivati u odlučivanju. Strojevi mogu prikupljati podatke, nadzirati okolinu i izvršavati zadatke, ali etičke i operativno ključne odluke uvijek moraju donositi ljudi. Razvoj takvih sustava DOK-ING-ov je smjer – smatraju.

Nacionalna potpora
Iako tvrtka već desetljećima aktivno sudjeluje u oblikovanju hrvatskoga tehnološkog sektora, i sami upozoravaju da institucionalna i financijska potpora još nije dovoljno dostupna, osobito za male i srednje tvrtke. Rješenjem smatraju Vladinu političku potporu.

– Robotika u Hrvatskoj doživljava snažan razvoj i u obrazovanju i industriji, i u znanstvenim istraživanjima, i primjenama u svakodnevnom životu. Ipak, da bi se svi potencijali iskoristili, treba osigurati pristup financijskoj i institucionalnoj potpori, što je i dalje izazov, osobito za MSP-ove i srednje velike tvrtke. Ključ je pojednostavniti postojeće mehanizme i osigurati da tvrtke bez obzira na veličinu mogu ravnopravno sudjelovati. Vjerujemo da bi europski regulativni i financijski mehanizmi trebali biti dostupniji i osjetljiviji na stvarne uvjete rada manjih tvrtki, posebno onih koje razvijaju dvonamjenske tehnologije. Nacionalne vlade imaju važnu ulogu pružanjem političke potpore u ranoj fazi, što može biti presudno za skaliranje inovacija u tvrtkama poput DOK-ING-a. Ključan je model trostruke spirale: Vlada pruža strateški okvir i potporu, akademska zajednica osigurava izvrsnost u istraživanju, a industrija jamči tržišnu spremnost i operativnu primjenu rješenja. Za DOK-ING ​rana uključenost svih tih dionika bila je presudna u skraćenju razvojnih ciklusa, osiguravanju praktične primjenjivosti i ubrzanju provedbe na terenu – poručuju iz DOK-ING-a.

Slično razmišljaju u CRTA-i, u kojoj ističu da je za snažniji razvoj nužna bolja povezanost između javnog sektora, znanosti i industrije, kao i veća potpora razvoju konkretnih robotičkih proizvoda. Smatraju stoga da nedostatak stabilnoga domaćeg tržišta za inovacije još ograničava opseg i ambicije mnogih projekata.

– Članstvo u Europskoj uniji otvorilo je mnogo mogućnosti za plasman proizvoda, no domaće tržište još ne pruža dovoljan okvir za testiranje i validaciju robotičkih rješenja u ranim fazama razvoja. Pojavljuju se europskim novcem financirani projekti i inicijative koji nadoknađuju taj nedostatak, ali za jači zamah potrebno je potaknuti pokusne projekte, regulativnu fleksibilnost i potporne mehanizme kakve viđamo u tehnološki agilnijim državama. Uz disperzirane strategije raznih robotičkih tvrtki u Hrvatskoj nužna je jasna nacionalna strategija koja će potaknuti proizvođače da se hrabrije upuste u tehnološki razvoj koji će im osigurati dugoročnu konkurentnost na međunarodnom tržištu. Takva strategija mora obuhvatiti i znanstveni i obrazovni sektor kako bi se programirano osigurali kadrovi potrebni za digitalnu i tehnološku transformaciju društva – kažu u Centru.

Potrebni novi smjerovi
Kao ključne izazove koji zahtijevaju rješenje navode i obrazovni sustav te zadržavanje talenata. Doduše, stanje ide nabolje.

– Obrazovni sustav još dovoljno ne razvija kreativnost, interdisciplinarnost i praktične vještine potrebne za inovacije u naprednim tehnologijama poput robotike. Ipak, sve više obrazovnih i znanstvenih institucija prepoznaje važnost tih kompetencija i pokreće nove obrazovne programe i suradnju s industrijom. Što se tiče talenata, Hrvatska raspolaže vrlo kvalitetnim inženjerskim kadrom, no njihovo dugoročno zadržavanje zahtijeva više od samih plaća – traže se izazovni projekti, međunarodne suradnje i jasni razvojni putovi. Pozitivno je što sve više domaćih tvrtki to prepoznaje i počinje graditi ambijent koji omogućava profesionalni rast i konkurentne uvjete rada – navode u CRTA-i moguća rješenja.

Hrvatska, dakle, ima potencijal i znanje, ali da bi robotička scena dosegnula višu razinu, potrebna je mnogo usklađenija potpora svih aktera. Popisivanje robotskih tvrtki na jednome mjestu zasigurno je dobar prvi korak u tom smjeru, no potrebni su daljnji koraci kako ideje ne bi ostale mrtvo slovo na papiru, nego se pretvorile u konkretne proizvode – robote – koji mijenjaju ljudske živote.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke