Zagrepčani izradili aplikaciju za upravljanje robotskom rukom: 'Precizna je u milisekundu'

To nije softver kao, primjerice, u web shopu, u kojem, ako postoji ‘bug’, proizvod neće završiti u košarici - počeo je Ante Klisović, voditelj tima u zagrebačkoj IT tvrtki Serengeti, govoreći o novoj aplikaciju koju su razvili za austrijski Fronius, tvrtku koja se bavi solarnom, zavarivačkom i baterijskom opremom

Aplikacija zagrebačkih programera, kojom će profesionalni zavarivači u autoindustriji preko tableta upravljati var-aparatima na robotskoj ruci, precizna je u milisekundu, kaže, jer posljedice mogu biti ozbiljne. Uz to, olakšava posao radnicima u pogonu.

U top tri
- Zavarivači su do sada setove naredbi za varenje šasija na automobilima unosili ručno za svaku robotsku ruku zasebno, a s našom će aplikacijom moći istodobno upravljati svim robotskim rukama u pogonu preko tableta - objasnio je mladi vođa programera.

Na pitanje koji će proizvođač automobila koristiti njihov softver, Goran Kalanj, direktor i osnivač Serengetija, rekao je da je to poslovna tajna. Otkrio je tek da se radi o njemačkoj automobilskoj tvrtki koja je u top tri u svijetu po volumenu prodaje.

Upravo su njemačke i austrijske industrijske tvrtke Fronius, Audifon i Knapp glavni klijenti Kalanjeve IT “oaze”. Gledajući čiste, gotovo sterilne hodnike njihova zagrebačkog ureda na Črnomercu, gdje smo se sa šefom Kalanjem i njegovim timom susreli, teško je i zamisliti da se ta softverska tvrtka bavi proizvodima za tu vrstu industrije.

- Mi samo pomažemo našim klijentima da za svoje klijente naprave što bolji proizvod i u roku na koji su se obvezali - kaže Kalanj. Ukratko, to je definicija njihova posla softverskog savjetnika.

- S Froniusom radimo već tri godine, imamo njihovo puno povjerenje i odriješene ruke pa, osim što izvodimo softverska rješenja, pružamo i usluge savjetovanja. Primjerice, treba li promijeniti neku liniju koda kako bi daljnje nadogradnje bile jednostavnije i funkcionalnije - razjasnio nam je Klisović.

Strane kompanije drže do mišljenja profesionalaca bez obzira na to odakle su, dodao je Kalanj, a klijenti ponekad ni sami ne definiraju detalje svojih zahtjeva, pa je na programerima da ih upute i daju prijedloge.

- Nisu ni naše ideje uvijek prihvaćene, ali potičemo svoje ljude da ih predlažu. To ne znači ni da su naše ideje loše, nego da su neke prekompleksne i razvoj bi trajao predugo, a klijentu treba nešto brzo - objasnio je Kalanj.+

Posao ambasadora
Radi bolje komunikacije s klijentom u Serengetiju su uveli posebno radno mjesto, ambasadora. Takav model odnosa s klijentom do sada nije uvela nijedna hrvatska tvrtka, ističu.

- Posao je ambasadora da, kada se suradnja ugovori, otputuje do klijenta na nekoliko mjeseci i pokuša upiti što više informacija, njegov način razmišljanja i rada, a onda ta znanja prenijeti na kolege u hrvatskom uredu - ispričala je Dijana Perić, program menadžerica koja se odnedavno našla u ulozi ambasadorice. Provela je dva mjeseca u njemačkoj tvrtki Diconium, gdje je radila na programiranju portala za jednog proizvođača automobila. Klijenta je, kaže, na kraju tako dobro upoznala da su je imenovali voditeljicom njihova tima.

Mladi tim
Inače, u Serengetiju radi mladi tim, prosjek godina jedva je 35, a lani su i udvostručili broj zaposlenika, sa 60 na 140. Većina su mladi softverski programeri. Diploma im nije presudna, priznaje Kalanj, nego strast i želja za radom.

- Razvoj softvera više nije samo za one koji su završili FER, FSB ili PMF. Puno mladih poslije faksa otkrije u sebi strast za programiranjem. Zato uvijek tražimo iskusne, vrhunske performere - ispričao je Kalanj.

Također, uz ured u Zagrebu i Beču te razvojne centre u Bjelovaru i Varaždinu, lani su otvorili ured u Amsterdamu. Zabilježili su i prihod od 35 milijuna kuna, pa ne čudi da ih je Deloitte prije koju godinu proglasio najbrže rastućom IT tvrtkom srednje Europe. Ali, nije situacija uvijek bila tako bajna.

- Bilo je trenutaka na početku kada sam davao i osobne pozajmnice tvrtki samo kako bih isplatio plaće. Bilo je to u krizi i imali smo samo sporadične poslove. Rekli smo si tada: ako uskoro ne nađemo posao, morat ćemo zatvoriti tvrtku - priznao je Kalanj koji je tvrtku, sa samo jednim programerom, osnovao 2007. Na sreću, 2012. okrenuli su se inozemnom tržištu i sklopili suradnju s austrijskom logističkom tvrtkom Knapp, a “upao” im je ubrzo i projekt za veliki njemački telekom, za koji su napravili jedan dio OTT sustava, nešto kao njemačka verzija Max TV-a. Bili su tu dio tima od stotinu ljudi, a vrijednost projekta bila je nekoliko desetaka milijuna eura, kaže Kalanj. Ubrzo nakon toga, s referencama, sklopili su suradnju i s Audifonom, njemačkom tvrtkom koja se bavi medicinskom opremom. Za njih su osmislili softver za slušne aparate.

- Ti slušni aparati danas su čudo tehnike, kao mobiteli. Razvili smo softver kojim aparat modulira zvukove, ali i softver za računalo s pomoću kojeg liječnik ‘uštimava’ slušni aparat ovisno o potrebama pacijenta - objasnio je.

Prema Kalanjevima riječima, udio inozemnih i domaćih klijenata u njihovu poslovanju danas je ravnomjeran. Uz industrijalce u DACH regiji, u Hrvatskoj rade za velika imena bankarskog sektora, Raiffeisen i Privrednu banku Zagreb, ali i za Finu. Tamo su u suradnji s APIS-om radili na razvoju sustava e-Građani.