ZABA smanjila prognozu rasta BDP-a

Zagrebačka banka smanjila je prognozu za performansu hrvatskog gospodarstva u 2011. godini. Zbog lošeg prvog tromjesečja glavni ekonomist ZABE Goran Šaravanja udaljuje se od očekivanja rasta ukupnog gospodarstva za 1,6 posto te se s naviještanjem širenja ekonomije za umjerenijih 1,2 posto približio ostalim makroekonomskim prognozama u Hrvatskoj. Promjenom prognoze Zagrebačke banke Vlada ostaje najoptimističniji prognozer sa stopom od 1,4 posto rasta u 2011.Šaravanja se prilagođava i u ocjeni inflacije trendu na tržištu, pa je tako korigirao svoju procjenu za 0,3 posto više, odnosno na 2,8 posto što odgovara očekivanjima većine makroekonomista.

»Zbog kretanja u trgovinskoj bilanci u prva četiri mjeseca ove godine te očekivanja da će se osobna potrošnja vrlo sporo oporavljati, dodatno smo korigirali projekciju deficita tekućeg računa platne bilance na dolje sa 3,5 posto na 2,3 posto BDP-a ove godine unatoč činjenici da će viša cijena nafte utjecati na uvoz robe«, rekao je Šaravanja pojašnjavajući korekciju godišnjih prognoza koju obilježava smanjenje optimizma.

Nakon lošeg prvog kvartala dolazi do svojevrsnog oporavka, zabilježenog kroz niz makroekonomskih pokazatelja već u travnju. Tako ekonomist primjećuje da je industrijska proizvodnja napokon zabilježila rast od 0,2 posto na međugodišnjoj razini, a neki podsektori prerađivačke industrije poput proizvodnje strojeva i opreme bilježe čak i rast zaposlenosti, a ne samo proizvodnje.

A o zaokretu u ljetnim mjesecima i doprinosu završetka pregovora o pristupanju Europskoj uniji najbolje govori podatak prema kojemu analitičari Zagrebačke banke očekuju rast prihoda od turizma za četiri posto, što će biti svojevrstan generator oporavka.

»Objava ciljanog datuma ulaska u EU 1. srpnja 2013., skori formalni zaključak pregovora o punopravnom članstvu i očekivano održavanje izbora do kraja godine bi se trebali pozitivno odraziti na investicijsku aktivnost, ali ostajemo pri stavu da će oporavak osobne potrošnje dulje trajati«, uvjeren je Šaravanja, koji pak napominje da političke promjene neće donijeti bolji kreditni rejting.

Naime, u sadašnji kreditni rejting Hrvatske uračunate su dobrobiti koje donosi ulazak na veće i uređeno tržište, ali za kreditni rejting izazov ostaju fiskalna politika i spori gospodarski rast. A pri procjeni fiskalne konsolidacije u 2011. analitičar nije optimističan u pogledu deficita proračuna, koji će prema njegovu mišljenju do kraja godine porasti na 5,7 posto. U taj se manjak ubrajaju i Hrvatske autoceste te dug umirovljenicima, stavke koje nose 0,5 posto ukupnog deficita. Iako priznaje da je država smanjila rashode, Šaravanja upozorava da je smanjenje od 3,5 posto na međugodišnjoj razini nedostatno za nadoknaditi pad prihoda od 12 posto u odnosu prema prvom kvartalu predkrizne 2008. godine te da su za brži oporavak strukturne reforme javne potrošnje nužnost.