Za uzgoj feferona potreban mali početni kapital

Proizvodnja feferona sve je popularnija. Na što sve trebate paziti, od sjemena do branja, piše dipl. ing. poljoprivrede, Živko Šašić.

Svaka proizvodnja počinje od presadnica. Specifično za ovu proizvodnju je da se sjeme prikuplja za narednu sezonu na početku berbe. Prikupljaju se plodovi koji su zreli, zdravi i karakteristični za uzgajanu sortu, određene dužine, boje i oblika. Odabir ovih plodova se obavlja ručno u par navrata.

Poslije svakog odabira plodovi se nižu na konac i ostavljaju na prozračnom mjestu da se suše. Procesom prirodnog sušenja smanjuje se sadržaj vode u plodu. S obzirom da se sve obavlja na prirodan i tradicionalan način trenutak za vađenje sjemena je kada se plod potpuno osuši i sjeme odvoji od zida ploda. Vađenje sjemena se može raditi na par načina: krupnim mljevenjem, tucanjem, ručnim vađenjem. Najbolji, a ujedno i najsporiji način je ručno vađenje zato što prilikom vađenja možemo imati uvid u kvalitetu zrna i odmah radimo selekciju na zdrava i neispravna zrna. Izvađeno sjeme se pakira u papirnate ili plastične kutije i čuva na sobnoj temperaturi.

Proizvodnja presadnica u travnju

Proizvodnja presadnica počinje u prvoj dekadi travnja. Izvađeno sjeme se sadi u saća od stiropora najčešće sa 104 otvora. Sjeme se sadi u sjetveni supstrat i odmah nakon sadnje se obavi zalijevanje. Daljnja njega nasada je samo zalijevanje koje ovisi od potrebe biljka za vodom. Par dana prije presađivanja na njivu obavi se preventivna zaštita bakrenim preparatima.

Feferon dolazi kao druga kultura u plodoredu pa se uspješno može uzgajati poslije ranog krumpira, mladog luka, pšenice, ječma itd. Zbog drugog reda u plodoredu jesenska obrada zemlje je već uređena, tako da se osnovna obrada sastoji od rasturanja stajnjaka u količini od 25-30 tona po hektaru ako je riječ o organskoj proizvodnji ili rasipanja 200-250 kilograma po hektaru NPK gnojiva formulacije 1:2:3 ili 1:2:2 i zaoravanja tih materija.

Dodatna obrada se obavlja odmah poslije osnovne obrade tj. odmah poslije oranja. Prvo se obave dva prolaza tanjuračama i jedan prolaz sjetvo-spremačem, broj prolaza može biti veći ili manji ovisno od tipa zemljišta. Obrada se završava kada na parceli postignemo mrvičastu strukturu zemljišta.
Pravljanje bankova

Poslije dodatne obrade izvode se pripreme za sadnju, prvenstveno pripreme za postavljanje sustava za navodnjavanje i malč folije. Izrada bankova nije obavezna operacija, međutim donosi niz prednosti tako da bi je trebalo učiniti.

Osnovna prednost je bolje aeracija zemljišta tako da korijenov sustav bolje usvaja vodu i hranjiva; tijekom kišnih godina ne dolazi do gušenja korijena; izradom bankova od 20 cm visine korijen se nalazi u nezbijenoj zemlji tako da se bolje i brže razvije. Pravljenje bankova prvenstveno se izvodi zbog korijena biljke, jer jak korijenov sustav je sposoban usvojiti dovoljno vode i hranjiva i uveliko osigurati stabilan prinos. Osovinski razmak između bankova treba biti od 125 cm do 135 cm. Postoje specifični strojevi za pravljenje bankova, ali isto tako mogu se koristiti i improvizirane.

Postavljanje malč folije i sustava kap po kap

Proizvodnja feferona prije se odvijala bez malč folije i sustava kap po kap. Navodnjavanje je rađeno raspršivačima, a međuredni prostor se održavao ručno – kopanjem. U novije doba proizvodnja je nezamisliva bez malč folija i sustava kap po kap. Folija i crijeva se postavljaju na bankove specifičnim strojem izrađenom za ovu namjenu. Lateralni vodovi crijeva se priključuju na glavni vod preko mikroventila, a krajevi crijeva se presijecaju na određenu dužinu i zatvaraju. Poslije ovoga početak i kraj folije se zatrpava zemljom prvenstveno zbog vjetra.
Sadnja se obavlja ručno

Presađivanje feferona se obavlja od početka druge dekade lipnja do prve dekade srpnja. Feferon se presađuje na malč foliju s rednim razmakom od 25 centimetara, međurednim razmakom od 25 do 35 centimetara i osovinskim razmakom između bankova od 125 cm do 135 cm. Međuredni razmak prvenstveno ovisi od bujnosti sorte ali i od broja crijeva za zalijevanje. S dva crijeva kap po kap međuredni razmak može biti i veći (30-35 cm) dok s jednom razmak je manji (25-28 cm).

Specifično za ovu proizvodnju je da se sadnja obavlja ručno. Prvo se pristupa obilježavanju malč folije na željeni redni i međuredni razmak, zatim pravljenje rupa na obilježenom mjestu i sadnjom biljaka u te rupe. Obilježavanje prije svega treba izvoditi u cilju boljeg položaja biljaka, budući da se presađuje u "cik-cak" formi, tako da se dobije najbolji položaj biljke i da svaka biljka ima dovoljnu količinu svjetlosti i prozračnosti. Obilježavanje je isto korisno da se zna stvarno stanje na parceli, što se tiče broja biljaka, koje je bitno zbog pravilnog određivanja normi zalijevanja i prihrane. Isto tako obilježavanja i sama sadnja na obilježena mjesta imaju i estetski karakter.

Sadnju treba obavljati u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima. Kasni popodnevni sati imaju prednost u sadnji zbog noćnog i hladnijeg perioda tako da se biljka može bolje prilagoditi novonastaloj situaciji. Poslije određenog perioda sadnje obavezno je navodnjavanje (par sati, pretežno dva do tri sata ovisno od tipa zemljišta). Postoje i slučajevi gdje se sadnja obavlja tijekom cijelog dana, tada bi navodnjavanje trebalo biti tijekom cijelog dana u etapama.
Njega feferona

Pod njegom feferona podrazumjevamo navodnjavanje, gnojidbu, malčiranje međurednog prostora i zaštitu. Pošto je feferon presađen, a prije presađivanja je obavljena osnovna zaštita bakrenim preparatima, neka sljedeća zaštita nije potrebna. Ako se radi u sustavu ekološke proizvodnje, mogu se koristiti sva sredstva koja su dozvoljena u toj proizvodnji ako za to postoji potreba. Kod konvencionalnog načina uzgoja opravdanost upotrebe pesticida je jedino kada šteta dođe do ekonomskog praga štetnosti.

Navodnjavanje se izvodi prilikom presađivanja feferona, zatim se pravi pauza od pet do sedam dana, pa se nakon toga definira interval i norma zalijevanja. Interval zalijevanja ovisi od količina padalina u vegetativnom periodu, kod kišnih godina potrebno je svega par zalijevanja ako nemamo dovoljno padalina u određenim fazama razvoja biljke. Dok je u sušnim godinama broj zalijevanja veći.

Naglasak tebamo staviti na sljedeće faze razvoja: prilikom presađivanja dovoljno je jedno zalijevanje, kod vegetativnog porasta dva do tri zalijevanja, cvjetanja i plodonošenja četiri do pet zalijevanja. Norme zalijevanja su različite i ovise od tipa zemlja i faze razvoja. Uopćeno najviše vode je potrebno prilikom cvjetanja i plodonošenja.

Za poboljšanje zametanja plodova mogu se koristiti i oprašivači, pčele ili bumbari. Gnojidba se obavlja zajedno s navodnjavanjem sistemom fertigacije.

Kod konvencionalnog načina uzgoja za fazu ukorijenjivanja se koristi NPK gnojivo u formulaciji 1:3:1, kod faze vegetativnog porasta NPK gnojivo u formulaciji 1:1:1, kod faze cvjetanja NPK gnojivo u formulaciji 1:3:1 i u fazi plodonošenja i branja NKP u formulaciji 2:1:3 ili 2:2:4. Isto tako fertigacija se radi i sa organskim gnojivima ako je u pitanju proizvodnja prema organskim principima.

Međutim koristeći samo ekološke preparate i organska gnojiva nije potpuna ekološka proizvodnja. Ekološka proizvodnja zahtijeva čitav set mjera koje se moraju ispuniti počevši od: zaštite životne sredine, dobrobiti životinja, korištenja korisnih insekata, upotreba gnojiva s eko certifikatom, korištenjem samo dozvoljenih sredstava za zaštitu, zaštite i dobrobiti radnika, branje, pakiranje i skladištenje po određenim propisima, zaštita ukupnog eko-sustava i princip održivog razvoja poljoprivrede.
Malčiranje slamom

Malčiranje međurednog prostora se može izvoditi mehaničkim ili kemijskim putem. Kemijskim putem obrada prostora se vrši upotrebom totalnog herbicida. Mehaničkim putem obrada se može vršiti frezom ili nekim drugim alatom čime se sprječava rast korova. Malčiranje međurednog prostora slamom ili nekim drugim materijalom ima višestruke prednosti u odnosu na gore opisane metode. Malčiranje slamom sprječava rast korova, duže zadržava vlagu zemljišta, a u kišnim periodima omogućava brže ulaženje u parcelu. Još jedna prednost je to što je slama biorazgradivi materijal tako da se prilikom jesenske obrade zaorava i na taj način poboljšava strukturu zemljišta prvenstveno humusa.
Berba feferona se obavlja ručno

Berba feferona za konzumiranje se obavlja ručno, što je ujedno i jedina mana ove proizvodnje. Industrijski feferon koja se koristi za mljevenje se bere kombajnima i suši u posebno konstruiranim sušarama ili na otvorenim poljima prirodnim putem. Feferoni za konzumiranje se beru tijekom čitavog dana, s preporukom da treba izbjegavati najtoplije dijelove dana od podne do sedamnaest sati poslije podne zbog sigurnosti radnika. Feferon se bere u plastične ili neke druge posude/kante, pa se potom slaže u kartonske kutije ili neku drugu ambalažu. Poželjno bi bilo da se proizvodi vlastita ambalaža, prvenstveno zbog prepoznatljivosti na tržištu, a ujedno i stvaranja vlastitog brenda.
Uklanjanje ostataka i priprema za narednu sezonu

Po završetku sezone i završetku branja pristupa se uklanjanju ostataka biljaka. Uklanjanje se može obavljati ručno ili strojno. Ručno uklanjanje se obavlja čupanjem biljaka i odnošenjem s parcele. Češća je strojna metoda gdje se raznim vrstama kosačica kose ostaci biljaka. Poslije košenja uklanja se malč folija pa zatim i sustava za navodnjavanje. Poslije ovih radnji poželjno je prvo ravnanje parcele, tanjuračama ili svjetvo-spremačima, pa zatim rasturanje stajskog ili rasipanje mineralnog gnojiva i duboko oranje.

Prednosti i nedostaci proizvodnje

Jedino što bi se moglo definirati kao nedostatak ove proizvodnje je to što je potrebna dodatna radna snaga za branje. Dok su njene prednosti višestruke: za pokretanje ove proizvodnje potreban je vrlo mali početni kapital, idealna je za ekološki uzgoj, ne zahtijeva specifične uvjete proizvodnje, vrlo je zdrava i korisna namirnica u prehrani, moguće je plasirati na tržšte u raznim oblicima: svježa, konzervirana, sušena, mljevena itd.