Za ulje od smilja za 1800 eura kupci čekaju u redu

Vruće je i ljudima se ovih dana ne da u polja, no računamo da će se do kraja sezone, koja traje još mjesec dana, ubrati i preraditi još najmanje 100 tona smilja – kaže Milivoj Macura koji ovih dana iz novootvorenih pogona tvrtke Smilje u Macurama u srcu dalmatinskog krša u svijet šalje tekuće zlato od tog aromatičnog bilja. Samo jedan kilogram ulja smilja trenutačno košta vrtoglavih 1800 eura. No kupci, od njemačkih mu partnera iz tvrtke Ireks aroma u Jastrebarskom do Danaca i Belgijanaca, čekaju u redu. Potražnja je ogromna, traže ga i kozmetička i prehrambena industrija, čak i plastična kirurgija. Svugdje cijene njegova ljekovita svojstva, a siromašan kraj oko Kistanja u zaleđu Šibenika bogomdan je raj za tu kulturu koja traži mediteransko podneblje i vapnenac.

Za sadnicu 75 lipa

– Samo kad bi se ljudi više primili posla – kaže Macura. Zemlja je toliko zarasla u korov, smreku i kupinu kroz koju više ne može proći ni koza. Sve se to može iskrčiti i zasaditi smiljem koje za tri godine doseže puni cvat i garantira dobre i sigurne prihode, a ne traži ni približno pažnje koliko masline ili vinova loza.

– I da sve poljoprivredne površine zasadimo smiljem ne bi pokrile potražnju niti bi nas bilo previše u tom poslu – uvjeren je Macura.

S otprilike 100.000 sadnica posađenih na tri hektara u trećoj se godini može ubrati već 30 tona smilja. Svaku sadnicu on svojim kooperantima sufinancira sa 75 lipa, a toliko još plaćaju oni. Jedini uvjet je da mu prodaju to mirisno bilje kad dozrije – i to po cijeni koja toga dana vrijedi na tržištu, objašnjava, svjestan kako je u tom poslu sve više lova u mutnom, od ilegalnih berača do konkurentskih kuća koje na njegovu pragu plaćaju i dvaput više nego što plaćaju pred svojim vratima. Kako bi se izbjegao taj stres, a i opasnost od nedobivanja dozvola i koncesije za njegovo branje, smilje je najbolje samostalno uzgajati. Macurinih 600.000 sadnica ove je godine u punom rodu. Jedino što u vrijeme cvatnje treba angažirati poljare koji će ga čuvati od dugoprstića i redovito obilaziti. Ozbiljan je to posao u koji je i on prije 10-ak godina ušao kao berač. Posljednjih nekoliko godina smilje je i prerađivao u pokretnoj destileriji da bi u svibnju ove godine otvorio suvremeni pogon u Macurama vrijedan 2,5 milijuna kuna. Na poslovima oko smilja, prerade, berbe, otkupa, čak i zalijevanja, zapošljava 26 ljudi, a 30-ak ozbiljnih kooperanata od Pule do Metkovića osigurava mu još milijun sadnica.

– Kinezi su uspjeli s lukom. Možda će i sa smiljem jednog dana – šali se. Hrvatskoj, koja se može pohvaliti iznimnom kvalitetom, zasad je najveći konkurent korzikansko i sicilijansko smilje, premda ga uzgajaju i u Albaniji i Crnoj Gori.

Ne stane sve na Poljud

– Neko vrijeme radili smo i u tri smjene, toliko je bilo posla. Kapacitet je tvornice 25 tona na dan, no ovih dana prerađujemo u prosjeku pet tona – kaže Macura, koji za ovogodišnju berbu tvrdi da je lošija od lanjske, kad su smilju u prilog išle kiše. Ne popusti li resorno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i dopusti i jesensku berbu, Macura planira preraditi 500 naspram lanjskih 600 tona smilja.

– Mogao bih preraditi i puno više kad bi ga bilo, no i 500 tona je puno – smije se. – Toliko smilja ne stane ni na Poljud.

Cijena otkupa ovisi pak o sezoni. Kilogram smilja, koji podrazumijeva nadzemni dio biljke (ubran 7 cm iznad tla), trenutačno plaća 22 kune, dok je sezona počela sa 8 kn/kg. Ranijih godina svakako se bralo, čupalo čak i s korijenom, no berače su, tvrdi, u međuvremenu educirali kako da beru i ne uništavaju prirodu.
Kazne i pojedincima za nepropisno branje

Rat domicilnog stanovništva s beračima i švercerima smilja razlog su što je Ministarstvo zaštite prirode i okoliša krenulo u izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, koji je do 3. kolovoza u javnoj raspravi. Po sadašnjem zakonu nema kazne za fizičke osobe i obrtnike koje nepropisno sakupljaju smilje, gljive ili neku drugu zavičajnu divlju vrstu. Mogu se kazniti samo tvrtke – i to sa 15 do 25 tisuća kuna, dok se izmjenama predviđaju kazne za sve prekršitelje – od 25 do 100 tisuća kuna, kažu u Ministarstvu, najavljujući i jače kontrole berbe i prerade smilja. Za sakupljanje smilja ove godine ima rješenje 17 većih i 10-ak manjih subjekata. Potpuno je zabranjeno branje u komercijalne svrhe na Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu, dok je u ostatku RH dopušteno samo ljetno, ali ne i jesensko razdoblje branja.