Za projekte gradnje elektrana na vjetar nema krize

Hrvatska trenutačno iz obnovljivih izvora energije dobiva svega 0,6 posto energije, što je daleko od prosjeka Europske unije. Sunčeva i energija vjetra, unatoč njihovu obilju, loše je iskorištena, zbog čega »pate« i proizvođači opreme koja se koristi u gradnji infrastrukture za korištenje obnovljivih izvora energije. No, Hrvatska bi eventualnim višom proizvedenim od sunca i vjetra mogla dobro zaraditi na europskom tržištu.

Za projekte gradnje elektrana na vjetar nema krize. EU je nedavno donijela odluku kako želi postići tri puta 20 posto obnovljivih izvora energije. Tim se otvorilo golemo tržište. Najbolja u Hrvatskoj, prema energetskoj bilanci, je Splitsko-dalmatinska županija. »Prostornim planom u županiji je određeno 25 zona za smještaj vjetroagregata i pratećih sadržaja. Za svih 25 polja postoje zainteresirani investitori. Na svim lokacijama obavljaju se potrebna ispitivanja. Prostornim planom omogućili smo i instaliranje dviju sunčevih elektrana«, ističe splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader. Na projektima gradnje vjetroparkova svi investitori koji su se Županiji obratili, bilo domaći ili strani, žele surađivati s domaćim poduzećima na gradnji vjetrenjača. Županija na korištenju alternativnih oblika energije radi i kroz projekt »Solution« (Sustainable Oriented and Long-lasting Unique Team for Energy Self-Sufficient Communities) za Hvar. Splitsko-dalmatinska županija je novac za projekt iz europskih fondova, kao predstavnica Hrvatske, dobila s partnerima, Austrijom, Švicarskom i Finskom, uz Sloveniju i Latviju kao promatrače. Svaki partner u projektu iz europskih fondova moći će povući pet milijuna eura, osim Slovenije koja kao promatrač ima pravo na 100.000 eura.

Hvarski »Solution« bit će model za primjenu toga projekta u svim ostalim zemljama EU-a. Projekt je počeo u studenom ove godine i trajat će do studenog 2014. »Kroz 'Solution' na Hvaru planiramo sagraditi pogon za proizvodnju bioplina iz komine nastale preradom maslina i vinove loze. 'Solution' predviđa i gradnju sustava pohranjivanja viška proizvedene energije, primjerice s komprimiranim zrakom ili vodikom. Sama činjenica da smo uspjeli povući novac iz europskih fondova govori nam da dobro radimo«, zaključuje župan Sanader. Kroz »Solution« su, među ostalim, planirana i ulaganja u obnovi svih zgrada u vlasništvu Županije, odnosno osnovne i srednje škole te domove zdravlja na cijelom otoku Hvaru, u skladu s najnovijim europskim standardima energetske učinkovitosti, za koja će se dodatno moći prijaviti i objekti privatnih vlasnika. Prvi vjetropark u županiji gradi se na ulazu u Klis. U njemu je svoju tehnologiju primijenila domaća tvrtka - Končar, koja je izradila prototip i sada nastavlja s ispitivanjima. Na području županije vjetroelektrane bi gradile tvrtke iz Španjolske i Njemačke. Zainteresiranih ima i za gradnju solarnih elektrana, a ispitivanja za početak projekta već su počela u Šestanovcu i na Kozjaku. Do ulaska u EU Hrvatska će 10 posto energije morati proizvodit iz obnovljivih izvora.

Korištenje vjetra na 26 lokacija
U okviru programa korištenja energije vjetra na području Splitsko-dalmatinske županije predviđeni su Kostanje, Perun, Svilaja, Debelo brdo - Vrdovo, Vitrenjaci, Žeževačka ljut, Katuni, Lukovac, Bradarića kosa, Plane, Ričipolje, Kočinje brdo, Bazije, Trapošnik, Čemernica, Boraja, Bili brig - Vaganj, Pometeno brdo, Voštane, Visoka-Zelovo, Njivice, Opor, Vučipolje - Hrvace, Ruda - Otok i Orlovac Otok.