Za oporezivanje uvoznika doista nema prepreka

Zagrebački Elektro-Kontakt 92 posto svoje proizvodnje izvozi na gotovo sve kontinente. Za tu tvrtku nije bilo krize. Predsjednik uprave Elektro-Kontakta Vladimir Ferdelji - ugledni menadžer koji je i predsjednik udruženja menadžera CROMA - tvrdi da Hrvatska neće izaći iz ekonomske krize dok god njezina vlada ne napravi zaokret u ekonomskoj politici i ne počne ozbiljno poticati proizvođače i izvoznike.

* Za kakav se zaokret zauzimate?
- Jednostavno, proizvodnju i industriju moramo staviti u središte svega, umjesto uvoza i potrošnje.

* Vi ste predsjednik udruženja menadžera CROMA. Što ste predložili Vladi?
- Nedavno smo objavili masterplan, odnosno aktivnosti koje bi Vlada trebala napraviti za izlazak iz krize. Naveli smo desetak područja na kojima su potrebne promjene, često radikalne. Sve elemente makroekonomske politike trebalo bi podrediti stimulaciji proizvodnje i nove vrijednosti, a destimulaciji uvoza i potrošnje.

* Koja je najvažnija mjera?
- Tražimo neutraliziranje monetarnih škara. Sada su uvoznici stavljeni u povlašteni položaj, a izvoznici su prikraćeni. Monetarna je politika u posljednjih 15 godina sustavno precjenjivala kunu. Rast cijena svih roba mjeri se inflacijom, kao svuda u svijetu, pa bi bilo logično da i univerzalna roba, kao što je euro, slijedi rast cijena ostalih roba. No sve robe poskupljuju, a euro pojeftinjuje. Zbog toga, uvoznici koji glavne troškove imaju u inozemstvu, a prihode stvaraju u zemlji, imaju povlašten položaj.

* U čemu su povlašteni?
- Kupe robu za eure, a prodaju je na domaćem tržištu. Prihodi im rastu u skladu s inflacijom, a troškovi padaju u skladu s našom tečajnom politikom. Izvoznici su u obrnutom položaju, jer sve glavne troškove - radnu snagu, energiju i dijelom sirovine - imaju u Hrvatskoj. Njihovi troškovi rastu u skladu s inflacijom, a prihodi im padaju u skladu s tečajem. U proteklih 15 godina monetarne škare iznose oko 150 do 160 posto. Stoga su hrvatski izvoznici 1995. bili oko 2,5 puta konkurentniji nego danas.

* Ako je kuna precijenjena 150 posto, tražite li njezinu drastičnu devalvaciju?
- Nitko racionalan u ovom trenutku ne može devalvaciju predložiti kao izlaz. Predložili smo porezne mjere. Uvoznicima treba povećati porez na dobit, i to za iznos koristi koju imaju od monetarnih škara, a izvoznicima taj porez treba smanjiti, za iznos štete koju zbog škara trpe. Budući da je naš uvoz dvostruko veći od izvoza, država bi tako prikupila više prihoda i prestala bi se zaduživati u inozemstvu.

* Ne kosi li se to s nekim tržišnim pravilima ili propisima EU?
- Kosi se s mnogim interesima u EU-u, MMF-u i Svjetskoj banci. Oni imaju interese da u zemljama poput naše prodaju svoju robu. Jako im je stalo da države vode politiku koja potiče uvoz. Međutim, nigdje ne postoji ograničenje ili zabrana koja države sprječava da samostalno vode poreznu politiku. Ukupna masa poreza mora biti ograničena, ali hoće li neka država oporezivati alkohol i duhan ovom ili onom stopom, to je njezina stvar.