Za obnovu i gradnju hotela u Dalmaciji 1,7 milijardi eura

Splitsko-dalmatinska županija, koja zadnjih nekoliko godina bilježi najveća ulaganja u turistički sektor, pokrenula je veliki investicijski ciklus, vrijedan oko 1,7 milijardi eura, u sklopu kojeg će se osnažiti postojeći i sagraditi novi hotelski kapaciteti na obali, otocima i u Dalmatinskoj zagori.

Prošlogodišnji rezultati turističkog prometa, a riječ je o 1,7 milijuna dolazaka i 9,7 milijuna noćenja, ocijenjeni su rekordnim učinkom, to više što su ostvareni u ozračju naznaka nadolazeće recesije koja je pogodila dalmatinskom turizmu naklonjena tržišta. Rast turističkog prometa zabilježen je u svim segmentima poslovanja, uključujući i kruzing-turizam koji je do prije nekoliko godina bio usputna pojava, a sada bilježi gotovo 70-postotni porast.

No, Splitsko-dalmatinska županija osim što bilježi najveći porast turističkog prometa, ujedno je i ogledni primjer najveće boljke hrvatskog turizma, a to je kratko vrijeme njena trajanja, što se vidi i strukturi smještajnih kapaciteta kojih je oko 145.000, od čega je čak 120.000 u privatnom smještaju. Iako je upravo privatni smještaj pridonio bogatoj turističkoj žetvi, a izvući će i ovogodišnju sezonu, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Mili Razović rekao je Vjesniku da je i taj segment nužno reorganizirati, i to prenamjenom u male i obiteljske hotele u kojima je sezona dulja od šest mjeseci.

Investicijski ciklus, koji je pokrenut za desetogodišnje razdoblje, usmjeren je na uklanjanje svih dosadašnjih nedostataka, a uključuje otvaranje novih i obnovu postojećih hotelskih kuća, povećanje prosječne dnevne potrošnje turista s 45 na 75 eura, te porast vrijednosti turističke potrošnje na najmanje 1,5 milijardi, eura uz zapošljavanje 20.000 djelatnika u turizmu.

Prema ohrabrujućim projekcijama, upravo je Splitsko-dalmatinska županija detektirana kao odredište koja će u budućnosti bilježiti najveći porast turističkog prometa, pa se tako očekuje da će do 2015. zabilježiti čak 20 milijuna noćenja. »Ovisno o tome koliko će trajati, ekonomska kriza može samo usporiti investicijski ciklus, ali ne i zaustaviti«, kazao je Razović. Najveće ulaganje, oko 1,2 milijarde eura, predviđeno je na širem splitskom području, slijedi Makarska s 350 milijuna te Brač sa 150 milijuna eura. Investicijski ciklus obuhvatit će i Hvar i Vis, dok je Dalmatinsku zagoru planirano oko 120 milijuna eura.

Turisti s brodova u Splitu troše više nego u Dubrovniku
Povećanje dolazaka kruzera od više od 70 posto prati i proporcionalno povećanje broja putnika, kojih je prošle godine bilo 77.335 ili 69 posto više u odnosu na 2007. Koliko je putnika napustilo brod i koliko dugo su se zadržali u Dioklecijanovu gradu, teško je procijeniti, no prema statistikama, otprilike polovica putnika siđe s broda i ode u obilazak grada, pri čemu potroše 71 euro dnevno, što je više u odnosu na putnike s kruzera koji dolaze u Dubrovnik. Iz Turističke zajednice poručuju kako je kruzing-turizam zagušio Dubrovnik, ali je zato otvorio vrata Splitu koji je do prije nekoliko godina bio sretan ako bi se na ulazu u gradsku luku uopće ukazali obrisi kakvog plovećeg hotela.

Jedan posto više turista
U Hrvatskoj je tijekom prošle godine registrirano 11,26 milijuna turista koji su ostvarili 57,1 milijun noćenja, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku koji u usporedbi s podacima za 2007. pokazuju porast turističkih dolazaka za oko jedan posto te noćenja za oko dva posto. Gotovo 84 posto ukupnih dolazaka i 89 posto svih noćenja ostvarili su 2008. u Hrvatskoj strani turisti, kojih je došlo 9,4 milijuna ili 1,2 posto više nego 2007. S 50,6 milijuna noćenja stranci su zabilježili plus od 2,1 posto u odnosu na podatke Zavoda za 2007. Domaćih je turista bilo 0,5 posto manje nego 2007. ili 1,84 milijun, no sa 6,47 milijuna noćenja ostvarili su blagi porast od 0,6 posto. Samo u prosincu 2008. u Hrvatskoj je boravilo 171.200 turista, što je u odnosu na podatke za isti mjesec 2007. pad dolazaka od 0,3 posto. S 400.000 noćenja, pak, zabilježen je porast od gotovo tri posto.