Za korone porasla potražnja pčelinjih proizvoda za 70 %

Na 130 košnica može se prikupiti kilogram otrova i zaraditi do 20.000 eura
Za vrijeme pojave i širenja koronavirusa porasla je potražnja pčelinjih proizvoda, i to prema nekim procjenama za čak sedamdeset posto.

Stanko Čuljak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza te predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i Udruženja pčelara “Nektar” Vinkovci, pojašnjava da, kada se govori o pčelama, svima na um pada med, pelud i propolis, ali od pčela pčelari mogu još koristiti vosak, matičnu mliječ i pčelinji otrov. Svi ti proizvodi mogu se koristiti pojedinačno ili u nizu zanimljivih, ali korisnih kombinacija. Koriste se kao dodatci prehrani, poboljšanju imuniteta, aromaterapiji, kozmetici, ali i u narodnoj medicini.

- Naravno, najtraženiji je med jer svi ga poznajemo i bar jednom smo ga u životu probali. Još kao djeca smo od naših baka i roditelja slušali da je med zdravlje. Ostali pčelinji proizvodi također odavno postoje, ali tek napretkom znanosti upoznali smo njihovu korist za zdravlje. Sve više se traže pelud, matična mliječ, vosak, ali i pčelinji otrov. Naši pčelari jako su dobro upoznati s načinom prikupljanja i plasmana svih ovih proizvoda i trenutačno ih proizvodimo u količinama koje uvelike premašuju naše potrebe. Samo, kao i kod svih ostalih poljoprivrednih proizvoda, problem su plasman i naplata. Kad bi taj segment bio uređen i siguran za naplatu, mislim da bi proizvodnja bila znatno veća - kaže Čuljak.

Velika ulaganja
Čuljak kaže kako su pčelinji otrov, kao i matična mliječ, proizvodi koji traže puno veća ulaganja, ali i znanje pčelara da bi se postigla isplativa proizvodnja. Pogotovo ako nema sigurnog partnera koji će otkupljivati pčelinji otrov, ne isplati se ići u neku veliku proizvodnju.

- Trenutačno smo na našoj županiji u realizaciji tečaja Apiterapije i apiturizma kako bismo one koji su zainteresirani za taj segment pčelarske proizvodnje pripremili te upoznali s najnovijim trendovima i procesima. Na tom tečaju polaznici će bili obučeni o prikupljanju tih proizvoda, ali i o njihovoj primjeni. Nadalje, imamo u planu i specijalistički tečaj za proizvodnju ostali nabrojenih pčelinji proizvoda. Nažalost, zbog epidemioloških mjera i zabrana, s kojima smo svi suočeni, to je trenutačno u mirovanju. Ali odmah nakon prestanka ovih mjera krećemo s realizacijom. Za sada nema sigurnog otkupa ni za jedan pčelinji proizvod, pa tako ni za pčelinji otrov. Bilo je pokušaja, ali s pojavom ove pandemije sve je u nekom stanju čekanja - zaključuje Stanko Čuljak.

Ivan Curiš iz Krapina Sela u Konjščini u Zagorju iskusan je pčelar s 42-godišnjim stažem, a još 1988. je patentirao elektrostimulator za prikupljanje pčelinjeg otrova, što je tada u našim krajevima bila rijetkost. Osim meda bagrem, kesten, lička livada, zagorska livada, lička šuma, zagorska šuma,vrijesak, zlatošipka… i drugih pčelinjih proizvoda koje proizvodi, godinama prikuplja pčelinji otrov. Danas govori kako je tada htio pokazati pčelarima kako, osim meda, pčela proizvodi i otrov koji se koristi u medicini i kozmetičkoj industriji, i u Americi, primjerice, za kilogram pčelinjeg otrova daju i 300 tisuća dolara.

Puno posla
- Kolika su ulaganja? Evo, kod mene stimulator s dvije ploče košta 1400 kuna i može obrađivati deset košnica istodobno, a na 24 košnice se može prikupiti 200 grama otrova i računica pokazuje da se na 130 košnica može prikupiti kilogram otrova i zaraditi 10 do 20 tisuća eura godišnje. Nekada je cijena po kilogramu bila od 5 do 6 tisuća njemačkih maraka, kako smo nekada računali, a danas se za gram može dobiti od 10 do 25 eura. Imam od 50 do 60 kooperanata iz cijele Hrvatske, ali i iz Srbije, Slovenije i BiH, iako oni uglavnom izvoze u Ameriku. Najveći skupljači su ovdje kod nas u Zagorju, prema Karlovcu, u Pleternici i od njih godišnje otkupim nekoliko kilograma pčelinjeg otrova. Koristi se u kozmetičkoj industriji, u tzv. Beeven kozmetici i mi imamo dvije osnovne kreme koja su na visokoj cijeni. Poznato je da pčelinji otrov koristi u liječenju psorijaze, reume, multiple skleroze, a vjerujem da koristi i protiv COVID-19 jer ni jedan pčelar nije obolio od korone. Pčelinji otrov djeluje na virus HIV, koji ima sličnosti, pa će ispitivanja pokazati djeluje li i protiv COVID-a. Nema tu puno filozofiranja oko otrova, treba raditi. Zadovoljan sam što sam nešto pridonio pčelarstvu - kaže Ivan Curiš, dodajući kako nema organiziranog otkupa pčelinjeg otrova, pa je pokušao osnovati udrugu ili zadrugu skupljača kako bi zajedno izišli na svjetsko tržište, ali bez uspjeha.