Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Tra 2010

Za eko-hranu turisti spremni izdvojiti i 20 posto više novca

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Za eko-hranu turisti spremni izdvojiti i 20 posto više novca

Europi ne možemo konkurirati količinama hrane, ali možemo njezinom raznovrsnošću, autohtonim proizvodima i specifičnim jelima, naravno uz uvjet da se u proizvodnju i ponudu hrane uvede red, što smo kao turistička država odavno trebali napraviti. Nismo sigurni ni je li proizvođači hrane, ali i turizam u cjelini, prepoznaju priliku koja im se pruža u mogućnostima ekološke proizvodnje.

Hrvatska ima nezagađeno tlo, glavni uvjet ekološke poljoprivrede, svjetskog i europskog trenda. Skupina znanstvenika porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam istaknula je tijekom nedavnog Kongresa ruralnog turizma da bi Hrvatska mogla postati prepoznatljiva kao ekološka oaza s golemom površinom nezagađenog zemljišta koje se, međutim, nedovoljno koristi za ekološku proizvodnju hrane. Iako gosti sve više paze na to što jedu i ponuđenoj hrani pristupaju sve zahtjevnije, pa su specijaliteti od ekološki proizvedenih namirnica postali atrakcija i prigoda za dobru zaradu, ovdje to još nije dovoljno prepoznato. Čak i u Istri, najrazvijenijoj turističkoj regiji, s najviše registriranih agroturističkih gospodarstava. Umjesto, dakle, da se gostima ponude vrhunski proizvodi uzgojeni na obližnjim terenima, pogotovo jer su gosti to spremni skuplje platiti, prodaje im se konfekcija iz trgovina. I u agroturističkim gospodarstvima, a pogotovo u hotelima. Istraživanje je, naime, pokazalo da ni istarski hotelijeri, ni trgovci niti distributeri ne pokazuju interes za ekološkim proizvodima. S druge strane, anketa spomenutog Instituta, napravljena na uzorku od 1300 ljudi, uglavnom stranih gostiju, pokazala je da je njih 77 posto spremno platiti višu cijenu hrane ako je riječ o ekološkom proizvodu. Ljudi bi takav proizvod većinom platili do 20 posto više u odnosu na hranu proizvedenu na konvencionalan način.

Samo bi rijetki platili više od tih dvadesetak posto. Prema posljednjem popisu, u Hrvatskoj egzistiraju 632 proizvođača ekoloških proizvoda. Rade se na malim površinama, uglavnom do pet hektara, proizvodnja im je bitno skuplja od konvencionalne, a distribucija loša i neučinkovita. U Hrvatskoj, što je pokazatelj naše neorganiziranosti na svim razinama, ekološka poljoprivreda i turizam uopće nisu povezani. S druge strane, s obzirom na navedenu čistoću tla, svako hrvatsko seljačko turističko gospodarstvo moglo bi lako dobiti prefiks »eko«. Uz, naravno, nekoliko važnih uvjeta: da se posluje po načelima ekološke poljoprivredne proizvodnje i da se istodobno dodatno obogaćuju turističke usluge. Prema definiciji, ekoagroturizam predstavlja stav, etiku i filozofiju razmišljanja o zdravijem načinu prehrane i življenja, vodeći pritom strogo računa o očuvanju okoliša. U sadašnjem se masovnom sustavu proizvodnje hrane koriste goleme količine kemijskih sredstava, vrlo često i na nesavjestan način, samo da bi se povećali prinosi i smanjili troškovi proizvodnje. Povećan rizik onečišćenja okoliša, ali i štetnost takvih proizvoda, zadnje je o čemu se razmišlja. Najveći potencijal ekološke proizvodnje leži u povrću. U nas se masovno proizvodi oko 40 vrsta povrća, iako postoji mogućnost za eko-uzgoj 80 vrsta. Osim prodaje u agroturističkim odnosno seljačkim turističkim gospodarstvima, ekološki proizvedeno i certificirano povrće moglo bi se prodavati i u restoranima, hotelima, čak i uz prometnice.

U razvijenijim europskim državama prosječan indeks rasta potreba za ekološkom hranom iznosi od 20 do 25 posto godišnje, što dovodi do toga da će, na svjetskoj razini, udjel prometa te zdravstveno ispravne i certificirane hrane uskoro biti oko pet posto, a to opet znači postizanje godišnjeg prometa od 100 milijardi dolara. Hrvatska, istina, napreduje, ali sporo. Prije točno deset godina, 2000., imali smo tek nekoliko hektara površina u ekološkom sustavu gospodarenja. Osam godina kasnije, dakle prema istraživanju iz 2008., postoji 12.000 hektara, najviše na Kvarneru - 6000, te u Istri 4000.


Komentari članka

Vezani članci

Traže jasna pravila: „Ne može restoran s dva reda vinograda nositi oznaku agroturizma”

28.05.2026.

Treba, upozoravaju, sagledati i regionalne specifičnosti: agroturizam u Istri nije isti kao agroturizam u Baranji

Blažić: Mercosur i smanjenje EU potpora prijete hrvatskoj poljoprivredi

04.02.2026.

- Nove generacije su više svjesne o tome koliko hrana više nije samo ona osnovna potreba za zadovoljiti te osnovne životne potrebe, sitosti. I ne gledaju samo na cijenu, oni u hrani vide i taj utjecaj na okoliš, na klimu, na planetu. Također imaju i određ

Istarski brodograditelj nekada je gradio rekreativne brodice - a sada spašava Jadran

05.06.2025.

Istarski brodograditelj Luciano Beg nekada je gradio rekreativne brodice i radne brodove. Danas razvija ekološke inovacije za koje interes stiže iz Norveške, Grčke, Argentine, Malte i Turske – ali i s domaćeg tržišta, prenosi HRT.

Isplaćeno više od 28 milijuna eura potpore za ekološki uzgoj

12.05.2025.

Više od 28 milijuna eura potpore isplaćeno je za ekološki uzgoj, objavila je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Najavljena četvrta AgroTerra Istra: Stiže 150 izlagača iz Slovačke, Mađarske, Italije, Slovenije i Hrvatske

31.01.2025.

U svom četvrtom izdanju, međunarodni poljoprivredni sajam AgroTerra Istra održat će se od 11. do 13. travnja u Pazinu, u prostoru polivalentne dvorane Školsko-gradske sportske dvorane, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Gradsko

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk