Za društveno poduzetništvo 300 milijuna eura

Zagrebačka banka spremna je društvenim poduzećima pomoći, prije svega savjetom, ali i relaksiranjem kriterija za odobravanje kredita socijalnim poduzećima, izjavio je Nenad Mećava, direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke na okruglom stolu Banka Magazina o društvenim poduzećima.

Banka magazin je, u suradnji s Zagrebačkom bankom i Unicreditovom zakladom organizirala okrugli stol na temu društvenog poduzetništva, na kojem su sudjelovali i dobitnici natječaja «Moja zajednica», u organizaciji Zagrebačke banke.

Društveno poduzetništvo aktualna je tema, upravo je u pripremi strategija Vlade RH za društveno poduzetništvo, zbog koje je potrebno i pojasniti građanima, ali i poslovnoj zajednici, što je to zapravo društveno poduzetništvo.

Bankama treba što više uspješnih poduzetnika

Mećava, koji je bio jedan od govornika na okruglom stolu, naglasio je važnost banaka u pomoći društvenim poduzećima da stvore poslovne planove koji su tržišno usmjereni i održivi, kako bi društvena poduzeća bila sposobna na održiv način ispunjavati svoje proklamirane ciljeve i to u svim sektorima.

Zbog svoje društvene uloge, i zbog toga što bankama odgovara da na tržištu postoji što više uspješnih poduzetnika, banke žele podržati i društveno poduzetništvo, rekao je, jer se oni susreću i s većim brojem izazova nego obični poduzetnici.

A društveno je poduzetništvo, pojasnila je sudionica okruglog stola Andreja Rosandić iz međunarodne nevladine udruge NESsT Hrvatska koja se bavi razvojem društvenih poduzeća na tržištima u nastajanju, svako poduzetništvo koje donosi društvenu korist i rješava kritične društvene probleme na financijski održiv način.

Za društveno poduzetništvo nije važan oblik pravne osobe

Kako je Vladina strategija tek u pripremi, Rosandić je željela naglasiti da za ispunjavanje svrhe društvenog poduzetnika nisu nužno bitni oblici pravne osobe koja se bavi društvenim poduzetništvom. Rosandić je upozorila kako društvena poduzeća u Hrvatskoj nakon izrade poslovnog plana za održivo poslovanje i dalje trebaju podršku i savjetodavne usluge, zbog čega im je tu značajna uloga banaka.

Katarina Ivanković-Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava rekla je kako u Hrvatskoj još nije poznat broj društvenih poduzetnika, jer se dosad u Hrvatskoj nismo ni bavili njihovom definicijom.

Prema Ivanković-Knežević, društveno poduzetništvo je temeljeno na društvenoj, socijalnoj i okolišnoj odgovornosti, u poduzećima koja veći dio svoje dobiti ulažu u razvoj svoje djelatnosti i ispunjavanje svojih proklamiranih ciljeva. Socijalni poduzetnik ulaže najmanje 75 posto svoje dobiti u razvoj posla i ispunjavanje tih ciljeva.

Strategija ne smije biti mrtvo slovo na papiru

"Strategija neće ništa riješiti ne bude li se dosljedno provodila", rekla je Ivanković-Knežević i najavila da će država u sljedećem razdoblju osigurati do 300 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva kroz razne programe, od izravnih bespovratnih poticaja, preko povoljnih kredita u surdanji s HBOR-om i poslovnim bankama, sve do garancijskog fonda i sredstava iz Europskog socijalnog fonda.

U okruglom stolu sudjelovala je i Melita Filipec iz društvenog poduzeća Hedona iz Križevaca, koje zapošljava osobe s invaliditetom, a bavi se proizvodnjom čokolada i pralina. Filipec je rekla kako su od osnivanja tvrtke u svibnju prošle godine krenuli skromno i uspijevaju se i dalje pokrivati, ali im je plasman proizvoda na tržište velik problem.

Kažu kako ciljaju na personaliziranu proizvodnju, primjerice, pralina kao korporativnog poklona, ali naglasila je kako im tu u plasmanu treba dodatna ekspertiza.

Zaba društvenim poduzećima dodijelila potpore

Zagrebačka banka dodijelila je 37.500 eura potpora za pet društveno poduzetničkih projekata u sklopu natječaja Moja zajednica.
Nagrade su dobili Udruga za održivi razvoj Hrvatske UZOR iz Koprivnice, s projektom: Teretnim biciklom do održive zajednice, kojem je cilj uspostaviti besplatan susta prikupljanja otpadnog papira teretnim biciklima od vrata do vrata.

Udruga za mlade Alfa Albona iz Labina dobila je potporu za projekt zgrade društvenog poduzetništva, prenamjene učeničkog doma u hostel s polivalentnom dvoranom za konferencije i dodatnim sadržajima za mlade i aktivne goste.

Autonomni centar ACT Čakovec dobio je potporu za razvijanje projekta Domače jelo – restoran, catering i trgovina u kojem će, uz zapošljavanje marginaliziranih skupina, plasirati i proizvodi lokalnih proizvođača organski uzgojene hrane.

Socijalna zadruga Pružimo ruke iz Bjelovara dobila je s projektom Ceker za laptop potporu za svoje ciljeve socijalizacije žena žrtava obiteljskog nasilja i nezaposlenih žena. Ceker za laptop su u udruzi razvili s modnom dizajnericom Minom Petrom.

Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida iz Čakovca dobilo je od Zabe potporu za otvaranje poduzeća Izvor, koje će se baviti proizvodnjom kožne galanterije za korporativni sektor.