Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2021

Vunovlačar Marijan Šinko: Ovce su čudo, a vuna visokovrijedna, ali zanemarena sirovina

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Vunovlačar Marijan Šinko: Ovce su čudo, a vuna visokovrijedna, ali zanemarena sirovina

"Potaknut propadanjem zadnjeg vunovlačarskog obrta odlučio sam spasiti što se da i primiti stvar u svoje ruke. Tako sam se upustio u taj vrlo zanimljiv posao“, započinje svoju priču Marijan Šinko čuvar tradicije prerade vune. Kada je počinjao, rad s vunom mu se činio kao zgodan dodatni izvor prihoda.

Supruga, djeca i on krenuli su, priča, malim koracima, odnosno obavljali samo postupak sortiranja, čišćenja i pranja bez ikakve kasnije prerade. No, nakon nekog vremena prikupljenim novcem odlučili su proširiti ponudu usluga pa su investirali u kupnju strojeva. "Iako su strojevi stari više od 200 godina, još su u funkciji. Osim toga, prava su mala atrakcija“, doznajemo od obitelji.

Jedina vunovlačarska radnja u Hrvatskoj
Priznaju da je u početku bilo teško snaći se u svim poslovima s vunom, ali uskoro su se stvari posložile i krenulo je u dobrom smjeru. Malo po malo povećavao se broj kupaca pa trenutno broje preko tisuću zadovoljnih korisnika diljem države.

"Jedina smo vunovlačarska radnja na području cijele Republike Hrvatske. Naši kupci su uglavnom vrtići, osnovne i srednje škole, fakulteti, kazališta, muzeji te razne udruge. U budućnosti planiramo proširiti poslovanje i na susjedne zemlje“, otkrivaju.

Na tržištu trenutno nude češljanu vunu prirodnih i umjetnih boja te punilo za krevetninu. U skorije vrijeme planiraju dodatno proširiti paletu proizvoda u kojoj bi se nalazilo pletivo, punjena i šivana krevetnina (popluni, podloge, jastuci), vuna za izolaciju objekata te nasjeckana za korištenje u poljoprivredi.

"Željeli bismo poručiti da su ovce, iako mnogi to ne shvaćaju, čudo! Daju nam mlijeko, meso, vunu, pa čak i masnoću za kozmetičke proizvode koji se svakodnevno upotrebljavaju u našim kućanstvima“, ističu. Iako je mnogi bacaju, vuna je visokovrijedna sirovina koja se može upotrebljavati u tekstilnoj i građevinskoj industriji te u poljoprivredi. Njezin nusproizvod, lanolin, upotrebljava se u kemijskoj industriji i proizvodnji kozmetike što je mnogim ljudima nepoznanica.

Kupuje ju od ovčara diljem Hrvatske, a neki mu je daju i besplatno jer ne znaju kamo s njom, bitno im je da je se riješe. "Šteta da su naše tvornice propale, bilo bi lijepo ponovno oživjeti tu proizvodnju. Nekada su od vune šivana čak i odijela, kaputi, manje odjevne predmete da ne spominjemo“, kaže Šinko prisjećajući se kako su ti proizvodi bili na cijeni zbog visoke kvalitete.

Teško mu je gledati da je danas ova sirovina kod nas zanemarena pa upućuje pitanje Ministarstvu poljoprivrede zašto je tome tako. "Uvozimo vunene predmete iz Slovenije, a mogli bi ih sami proizvoditi, čak i izvoziti“, ističe.

Pelc dobivaju uz pomoć stroja - vlačare
Samostalna djelatnost Pelc nalazi se na sjeveroistoku Lijepe naše, u malenome mjestu Miholjanec, nedaleko Koprivnice. Pod ovim nazivom posluje od samih početaka koji sežu u ne tako davnu 2000. godinu. "Naziv djelatnosti nastao je od finalnog proizvoda koji dobivamo preradom ovčje vune - pelc. Prerada podrazumijeva rad u više etapa, kao što su: sortiranje, čišćenje, pranje, češljanje, bojanje“, opisuje Marijan Šinko.

Sortiranjem se razdvaja na tri kategorije: za poljoprivredu, za izolaciju i za daljnju preradu. Oštećeni dijelovi kao što su, naprimjer, rubovi runa i rep (tzv. okrajci) završavaju u povrtnjacima uglavnom kao malč. Leđni dio koji se proteže od vrata prema repu koristi se za građevinsku izolaciju. Obitelj Šinko za daljnju preradu iskorištava najkvalitetniju vunu koju ručno čiste - od slame, trava, borovih iglica, pijeska, izmeta i ostalih nečistoća.

"Pranje se sastoji od namakanja u bazenima s hladnom vodom u kojima ostaje jedan dan. Svakih nekoliko sati se promiješa kako bi se što bolje razmočila“, doznajemo. Zatim se vadi, cijedi i polaže u kace ispunjene vrelom vodom. "Tu je, uz povremeno miješanje, ostavljamo do nekih sat i pol. Potom je treba ocijediti i osušiti na prirodan način, dakle na vjetru i suncu“, opisuju. Nakon cjelodnevnog sušenja, sprema se u jutene vreće i skladišti za daljnju preradu.

Od vune pelc, od pelca filc
Češljanje započinje čupanjem grumena od kojih se dobivaju sitni komadići. "Slijedi vlačanje na stroju kojeg nazivamo, naravno, vlačara“, s osmijehom opisuje Marijan. Doznajemo da se tako dobiva pelc. "To je naš posao - proizvodimo pelc, namot vune dobiven navedenim postupkom. Od njega se kasnije izrađuje filc“, pojašnjava. Slijedi bojanje na način da se vuna uranja u kipuću vodu u koju se dodaju boje po želji, uz obavezno miješanje.

Sve u svemu, obitelj je zadovoljna poslovanjem te ima plan širiti se, no kažu da nailaze na brojne probleme. "Prvenstveno se radi o nezainteresiranosti i neprihvaćanju lokalne zajednice i raznih ministarstava. Smatramo da bi nam u prvom redu Mistarstvo poljoprivrede trebalo pružati vjetar u leđa“, kažu.


Komentari članka

Vezani članci

Programom potpore za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza osigurano 2,5 milijuna kuna

21.04.2021.

Kada je riječ o muškim grlima, odnosno uzgojno valjani ovnovi i jarčevi, prihvatljivi su oni koji su testirani i pozitivno ocijenjeni na vlastiti rast i razvoj, sudjeluju u provedbi uzgojnog programa određene pasmine, a što se dokazuje tako da su grla upi

Ovčarstvo se polako nameće kao obiteljski posao s dobrim prihodom

09.04.2021.

Jedan od poljoprivrednika koji se okrenuo ovčarstvu je i Josip Pap, 39-godišnjak iz Marinaca, oženjen je i otac troje malodobne djece. Pap se, kako navodi, odlučio ozbiljno posvetiti stočarstvu, za što se i školovao, a nada se da će završiti i Poljoprivre

Rogulja: Janjaca ima u izobilju pa nas nakupci ucjenjuju

20.01.2021.

Ne tražimo milostinju, ni kruha preko pogače. Treba nas samo malo pogurati, kaže Dubravko Rogulja koji smatra da bi država u sektoru poljoprivrede trebala voditi drugačiju razvojnu politiku prema Baniji.

22. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza održat će se putem Zoom Meeting-a

25.11.2020.

Radi nepovoljne situacije s epidemijom virusa COVID-19, savjetovanje će se održati virtualnim načinom uz obveznu prethodnu registraciju sudionika.

Pčele sve gladnije, ovce sve deblje

12.11.2020.

Košnice na Pagu svake godine sve su praznije. S otočnog krša nestaje glavna medarska ljekovita biljka - kadulja ili slavulja, pa je je ugrožena stoljetna paška tradicija pčelarenja. Mjesto za zimovanje pčela na otoku Pagu pomno se bira.

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici