Vrijednost prodanih nekretnina lani skočila za čak 50,1 posto

Na tržištu nekretnina u 2021. godini ostvareno je 133.997 kupoprodaja, što je u odnosu na 2020. godinu rast od 30 posto, pri čemu je ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila 60,1 milijardu kuna, što je skok za visokih 50,1 posto, istaknuto je na stručnom skupu "Tržište nekretnina Republike Hrvatske".

Konferenciju su u Hrvatskom institutu za povijest organizirali Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb, a prema podacima iz predstavljene publikacije "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2021. godini", vrijednost prodanih nekretnina od 60,1 milijardu kuna predstavlja 14 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu su lani najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja zabilježili stanovi, 38,6 posto, slijede građevinska zemljišta s udjelom od 22,7 posto te obiteljske kuće, s 21,1 posto.

Najveći broj kupoprodaja na tržištu nekretnina lani se pak odnosilo na poljoprivredna zemljišta, 43.846, što čini 32,7 posto od ukupnog broja. Slijede kupoprodaje stanova/apartmana, kojih je realizirano 29.605, zatim građevinskog zemljišta, 23.633 te obiteljskih kuća, 16.976.

Usporedbe radi, u 2020. godini ostvaren je međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 7,7 posto, dok je u 2019. ostvaren rast na godišnjoj razini od 6,5 posto.

Analizu je predstavila Ivana Rašić, jedna od njezinih autorica, apostrofiravši visoku koncentraciju kupoprodaje nekretnina u Zagrebu i obalnim županijama. "Možemo zaključiti da je to najviše povezano s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te generiranom potražnjom vezanom za turizam", izjavila je Rašić.

Po broju ostvarenih kupoprodajnih transakcija prednjači Grad Zagreb
Tako, prema broju lani ostvarenih kupoprodajnih transakcija, njih 14.764, izdvaja se Grad Zagreb, slijede ga urbana središta u priobalju - Zadar s 2.429 kupoprodaja, Split s 2.114 i Rijeka s 1.994 kupoprodaje, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvaja Osijek s 1.874 kupoprodaje.

Pritom, većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana.

Da se nekretninama intenzivnije trguje u manjem broju lokalnih jedinica, istaknuto je u publikaciji, svjedoči i podatak da se lani 50 posto svih kupoprodaja, bez Grada Zagreba, odvijalo u 21 posto gradova i općina.

Tako, razlike između jedinica lokalne samouprave, uzimajući u obzir vrstu nekretnine kojom se najčešće trguje, odraz su razlika u stupnju razvijenosti i strukturi lokalnog gospodarstva.

Kupoprodaje stanova/apartmana učestalije su u urbanim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke i Pule, a sve češće i u mjestima u blizini većih središta, kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Najviša medijalna cijena u Dubrovniku
Najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi Dubrovnik, 18.610 kuna, slijede Rovinj sa 17.045 kuna, Split sa 16.682 kune i Opatija s 15.390 kuna.

Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 52 jedinice lokalne samouprave, te se tu, s iznimkom Grada Zagreba (12.032 kune) i Velike Gorice (11.133 kune), isključivo radi o priobalnim i otočnim gradovima i općinama.

Nadalje, od 83 jedinice lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5.001 i 10.000 kuna po kvadratnom metru, njih 45 se nalazi u priobalju i na otocima, a preostalih 38 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje.

Medijalne cijene stanova/apartmana do 5.000 kuna po kvadratnom metru obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, njih 24, pokazala je analiza koju je za resorno ministarstvo izradio zagrebački Ekonomski institut.

Obiteljske kuće i zemljišta skuplja u obalnim županijama
Kada govorimo o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija, a s najvišim medijalnim cijenama izdvajaju se Vrsar (14.709 kuna po m2), Vis (12.503 kune) i Tisno (11.124 kune).

S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća od 1.000 kuna po metru kvadratnom i manje zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 217, od kojih je većina smještena u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje.

"Primjerice, za jedan metar kvadratni obiteljske kuće u Šibensko-kninskoj županiji moglo se kupiti čak 19 metara kvadratnih u Zagrebačkoj županiji", zanimljivost je izdvojena u publikaciji.

Medijalnu cijenu građevinskih zemljišta iznad 1.000 kuna po metru kvadratnom zabilježilo je deset lokalnih jedinica - Bol (2.048 kuna), Split (1.293 kune), Dubrovnik (1.282 kune), Postira (1.166 kuna), Makarska (1.139 kuna), Tučepi (1.124 kune), Baška Voda (1.109 kuna), Dubrovačko Primorje (1.107 kuna), Podstrana (1.050 kuna) i Vrsar (1.036 kuna).

Cijene po metru kvadratnom od 100 i manje kuna uglavnom se postižu u ruralnim predjelima te u središnjoj, sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj, dok su medijalne cijene građevinskog zemljišta manje od 10 kuna zabilježene u 22 lokalne jedinice, od kojih se najveći broj nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji - Lekenik, Glina, Topusko, Lipovljani, Jasenovac, Martinska Ves, Sunja, te u Požeško-slavonskoj županiji - Lipik, Velika, Pakrac i Jakšić.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a medijalnu cijenu veću od 200 kuna po metru kvadratnom zabilježili su Dugi Rat, 270,3 kune, te Okrug, 249,9 kuna.

U 11 jadranskih jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 200 kuna, u 32 jadranske jedinice između 51 i 100 kuna, dok je u preostalih 448 jedinica medijalna cijena prodanih poljoprivrednih zemljišta po metru kvadratnom iznosila 50 kuna i manje, navedeno je u analizi.

Nadalje, priobalne jedinice bilježe i najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora po metru kvadratnom, a prednjači Biograd na Moru (22.124 kune), a slijede ga Rovinj (13.531 kuna) i Dubrovnik (13.321 kuna).

Grad Zagreb s medijalnom cijenom od 8.180 kuna bilježi značajno nižu prosječnu vrijednost poslovnih prostora u odnosu na značajan dio većih priobalnih gradova, napomenuto je.

U priobalju najmanja priuštivost stana
Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost "indeksa priuštivosti" veća od 30 posto, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježe četirigrada - Dubrovnik, Baška Voda, Hvar i Rovinj. S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je "indeks priuštivosti" iznosio 2,1.

Tek na 76. mjestu nalazi se Zagreb s vrijednošću indeksa 15,6, a u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,4 kvadratna metra stana.

Kada je riječ o najmu, očekivano, lani su prevladavali ugovori o najmu stana ili apartmana, a najviša prosječna mjesečna cijena njihovog najma po metru kvadratnom je zabilježena u Zagrebu, 58,29 kuna.

Učinci potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji
Analiza je obuhvatila i učinke potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji na tamošnje najpogođenije jedinice, a općeniti je zaključak da se aktivnost na tržištu stanova i apartmana mjerena brojem transakcija nakon potresa smanjila, a istovremeno su porasle medijalne cijene u dva veća urbana središta, Sisku i Petrinji.

Kada je riječ o tržištu obiteljskih kuća, broj kupoprodaja nakon potresa se povećao, dok su se istovremeno smanjile medijalne cijene, posebice u Petrinji, gdje je bio epicentar potresa.

Kratkoročni najam stanova izrazito potiče rast cijena
Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir je napomenuo da je ovo peta po redu objavljena publikacija o tržištu nekretnina u Hrvatskoj, publikacije prvenstveno služe povećanju transparentnosti na samom tržištu, a posebice su važne zbog struke, odnosno kojih koji se bave prometom nekretnina.

Istaknuo je da je očito da cijene nekretnina, posebice stanova, kontinuirano rastu, pri čemu se ne može znati do kada će taj ciklus trajati.

Između ostalog, osvrnuo se i na kratkoročni najam stanova, istaknuvši kako on izrazito negativno djeluje na rast cijena stanova, to jest potiče ga. Tako su neki gradovi u Njemačkoj potpuno zabranili takav vid iznajmljivanja, dok je primjerice Barcelona odredila maksimalan broj stanova koji u jednom trenutku mogu biti u kratkoročnom najmu.