Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Pro 2011

Vraćanje povjerenja u Europu

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Raghuram Rajan  

Vraćanje povjerenja u Europu

Ako će bilo koji prijedlog rješenja europske krize vratiti povjerenje u tržište državnih obveznica, morat će biti i ekonomski održivo i politički prihvatljivo i spasiteljima i onima koje se spašava. To znači da se mora obratiti pažnja ne samo na tehničku stranu već i na opći dojam. Svi se slažu oko ključnih elemenata bilo kakvog rješenja. Prvo, Italija i Španjolska će morati smisliti srednjoročne planove koji će ne samo donijeti financijski oporavak nego i osnažiti njihovu mogućnost da rastom izađu iz krize. Iako će svaki plan biti težak za građane, tržišta ne smiju to smatrati politički prihvatljivim, barem ne u usporedbi s alternativama. Važno je da ti planovi budu doneseni od strane domaćih političara (iako će glasači biti svjesni vanjskih pritisaka koji su natjerali njihove vlade da to učine). Istovremeno bi agencije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogle preispitati plan, njegovu održivost, te nadzirati provedbu.

Sve dalje od privatnog sektora
Drugo, neko tijelo - MMF ili Europski fond za financijsku stabilnost koje će financirati ili zemlje izravno ili Europska središnja banka - morat će biti spremno financirati talijanske, španjolske ili zajmove bilo koje druge potencijalne zemlje u sljedeću godinu ili dvije. Ali treba upozoriti na nešto, što je uglavnom zanemareno u javnim raspravama: ako je ovo financiranje važnije od privatnog duga (što je obično slučaj s MMF-om), tim će zemljama biti teže ponovno dobiti pristup tržištima. Jer, što zemlja više kratkoročno posuđuje od službenih izvora, to se dalje odmiče od privatnih kreditora.

Drugim riječima, privatna tržišta treba uvjeriti i da je mogućnost sloma mala (zato je važna vjerodostojnost planova) i da novo financiranje uključuje neke alate za obeštećenje u slučaju gubitaka, tako da, dođe li do sloma, privatni sektor ne mora sam snositi posljedice. To se možda čini nepravednim. Zašto bi porezni obveznik prihvatio gubitke i spašavao privatni sektor dodatnim sredstvima? U idealnom svijetu zemlje u krizi bi propale čim bi ih privatni sektor prestao financirati, a gubitke bi prebacile privatnim kupcima obveznica. No, u stvarnom svijetu, ako se Italija i Španjolska smatraju solventnima, ili prevelikima da bi propale, službeno bi financiranje trebalo biti tako strukturirano da im pruži najbolju šansu za povratak povjerenja tržišta.

Najjednostavnije je rješenje da se službeno financiranje tretira jednako kao i ono iz privatnog sektora. To se najbolje postiže ako službeni izvori kupuju državne obveznice kada se izdaju (moguće uz predodređenu kamatu) i pristanu u restrukturiranju biti jednako tretirani kao privatni sektor. Sve se svodi na to da službeno financiranje mora biti praćeno alatima za vraćanje dugova. Ako se financiranje obavlja preko MMF-a i tretira jednako kao ono iz privatnog sektora, MMF-u treba jamstvo od strane Europskog fonda ili jakih članica eurozone da će biti obeštećen u slučaju restrukturiranja.

Kada se prva dva elementa plana realiziraju, bit će malo potrebe za trećim - kupnjom obveznica od strane ECB-a na sekundarnom tržištu - kako bi se suzili kamatni spreadovi i pružilo dodatno povjerenje. Doista, ako ECB želi zadržati status preferiranog kreditora kada kupuje obveznice, bilo bi bolje da ih kupuje što manje.

Spašavanje nije kapitalizam
Ali postoji još jedan element koji je nužan kako bi se uvjerilo tržišta da je rješenje politički održivo. Građani diljem Europe, bilo u spašenim zemljama ili onima koje su ih spašavale, godinama će plaćati raščišćavanje nereda za koji nisu bili krivi. Nisu se sve banke svojevoljno pretrpavale obveznicama zemalja u krizi - neke su prisiljavali supervizori, neke vlade - ali mnoge su se ludo kladile. Ako se pokaže da one nepravedno profitiraju, poljuljat će političku podršku spašavanju, a možda i kapitalizmu.

Tako bi završni element tog paketa trebao biti obveza banaka iz eurozone da neće prodati obveznice kada se umiješa službeni sektor; da će s vremenom povećavati kapital, a ne samo trošiti; i da će biti oprezne po pitanju bonusa dok gospodarstva ne počinju ponovno snažno rasti. Na povike kako to nije kapitalizam treba strogo odgovoriti: “Nije ni spašavanje!”

Autor je profesor financija na Školi Booth Sveučilišta u Chicagu


Komentari članka

Vezani članci

EU ulaže 525 milijuna u čipove, FER poziva hrvatske tvrtke

10.11.2026.

Europski paket donosi potpore do 16 milijuna eura, a FER-ov zaseban poziv omogućuje pristup stručnjacima, infrastrukturi i alatima

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Najamnine u Hrvatskoj porasle 40% u godinu dana. U EU je gore samo u Rumunjskoj

13.10.2026.

CIJENE najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Na

Umjesto d.o.o.-a poduzetnici će moći birati EU Inc., osnivanje tvrtke za 100 eura u 48 sati

29.09.2026.

Tvrtka osnovana potpuno online u roku od 48 sati, uz trošak do 100 eura, koja bi po istom korporativnom okviru mogla poslovati u svih 27 članica Europske unije. To je osnovna ideja takozvanog 28. režima, jednog od projekata kojima Bruxelles pokušava smanj

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk