Voćnjake druge klase pretvaraju u ekološke jer donose veći prihod

Ove godine imamo velike prinose, ali cijena je upitna. Nedostaje radne snage, a tu je i problem uvoza jeftine jabuke iz Poljske, ali i niska cijena za domaću jabuku. To je sažetak brojnih izlaganja voćara, članova Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), koja su se mogla čuti na sastanku Vijeća HVZ-a i voćara Moslavine, ali i cijele Hrvatske, s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede. Sastanak je održan u voćnjaku Vrtovi voća, u Katoličkom Selišću, u moslavačkoj općini Velika Ludina. Sastanak je bio uvod u otvorenje tradicionalne manifestacije Jabuka crvenika, kojom Udruga voćara i vinograda Moslavine već 14 godina obilježava početak berbe jabuka u tom kraju. Svi ti događaji bili su dio obilježavanja Dana općine Velika Ludina.
A zašto je baš u Moslavini održan skup voćara i čelnih ljudi HVZ-a? Jer upravo Moslavina zauzima važno mjesto u razvoju suremenog plantažnog voćarstva u Hrvatskoj. Još je 1952. godine dr. Otto Bohutinski, iz Zavoda za voćarstvo iz Zagreba, posadio 15 hektara pokusnih nasada jabuka u Maloj Ludini, a danas se na području općine Velika Ludina nalazi oko 250 hektara nasada voća, od čega je čak 90 posto jabuka.
- O svim našim problemima razgovarat ćemo s ministrom poljoprivrede. Bit će riječi o regulativi oporezivanja, nadamo se da će se PDV na voće i povrće smanjiti na 13 posto, a razgovarat ćemo i o problemu sezonske radne snage, mnogim drugim problemima i nedorečenostima u praksi, ali i u pravnim propisima. Naš je cilj hrvatski proizvod, u našem slučaju hrvatska jabuka, na hrvatskom stolu - rekao je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice. Osvrnuo se i na tržište jabuka u Europi i svijetu: "Od 12,5 milijuna tona, kolika je produkcija jabuka u Europi, 4 milijuna proizvodi se u Poljskoj. Ta zemlja ima goleme viškove koji će završiti na europskom tržištu. Uz to, od 60 milijuna tona, koliko se godišnje proizvede u svijetu, 45 milijuna kuna proizvede Kina. Kako se obraniti od toga i kako zaštititi domaću proizvodnju?"
Analizirajući stanje u Slavoniji, Stjepan Zorić, dopredsjednik HVZ-a, istaknuo je zadovoljstvo postojećim stanjem. Od 825 hektara voćnjaka na kojima se uzgaja jabuka u Osječko-baranjskoj županiji, polovinu čini prva klasa, dok se voćnjaci druge klase pretvaraju u ekološku proizvodnju. Naime, prva su klasa intenzivni, odnosno plantažni voćnjaci koji imaju zaštitne mreže i sustave za navodnjavanje, dok su voćnjaci druge klase klasični, odnosno poluekstenzivni. Međutim, voćnjaci druge klase ostvaruju veći prihod.
"Moramo pronaći zajednički jezik s trgovcima i tu nam je potrebna podrška politike. Zašto ne bismo turistima na Jadranu, ali i našim građanima, plasirali jabuke proizvedene u Hrvatskoj?", zapitao je Zorić. Uslijedila je rasprava, a Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, pozorno je saslušao voćare. Istaknuo je da je udruživanje proizvođača nužda, a ne potreba. Također, navodnjavanje i zaštitne cijene teme su o kojima se stalno razgovara. Dodao je da su problemi brojni te je pozvao voćare na razgovor u Ministarstvo.