Vlatko Roland (Prehnit): Kako pomažemo punjenju općinskih blagajni

Tridesetak hrvatskih općina i gradova već je spoznalo koliko novca od komunalne naknade gubi zbog nesređenih prostornih podataka. Tvrtka specijalizirana za prikupljanje i obradu prostornih podataka preko geodezije, kartografije i IT rješenja nudi digitalnu transformaciju poslovanja lokalnoj samoupravi, ali radi i na drugim projektima i izvan Hrvatske

Razgovor s Vlatkom Rolandom nudi interesantnu zvučnu kulisu u pozadini. Mogli bismo reći čak i buku. Ugodnu buku. Sastoji se od pjeva ptica koji ispunjava njegov zagrebački ured iz vrta do kojeg se nalazi. Tu ugodnu glazbenu pozadinu prekidaju tek pozivi o detaljima nekog novog posla. Iako se već po tome vidi njegova predanost te s velikim entuzijazmom govori o projektima, Roland pomalo netipično za jednog poduzetnika ističe da ga preveliko širenje i rast ne zanimaju. Kada kaže ‘želim prije svega ulagati u ljude, a prevelik rast me ne zanima‘..., recimo, poželite se zaposliti u njegovoj tvrtki Prehnit. Ona se zove po mineralu, lijepom i poznatom po ljekovitom utjecaju. Na ljude, jasno. No, u smislu djelatnosti te tvrtke vrlo ‘ljekovitom‘ i za gradske, općinske te proračune njezinih klijenata.

Naime, Prehnit je specijaliziran u području prikupljanja i obrade prostornih podataka te, još važnije, njihova privođenja svrsi i digitalnoj transformaciji poslovanja. Kako to funkcionira u praksi i kako prikupljeni podaci mogu pomoći u poslovanju, zorno se može vidjeti na primjeru njegova inovativnog projekta evidencije nekretnina pod nazivom ENA.

U čemu je tajna
Tridesetak hrvatskih općina i gradova na svojoj je koži, točnije u svom proračunu, osjetilo kako inovativni tehnološki alati i geografski informacijski sustavi mogu pridonijeti kvalitetnijem upravljanju imovinom, ali i blagajnom. Koliko se novca zbog nesređenih prostornih podataka gubi u komunalnoj naknadi pokazuje primjer Općine Žminj, koja je nakon angažiranja Prehnita povećala prihod po toj osnovi s 1,2 na 1,7 milijuna kuna. Ili, još preciznije, angažiranje te tvrtke isplatilo joj se u manje od godinu dana. Dakle, u čemu je tajna?

– S pomoću dronova kojima se provodi detaljno snimanje iz zraka lociramo nekretnine na određenom području, na osnovi čega se izrađuje 3D model koji je nešto između Google Mapsa i Street Viewa. Dobiveni prostorni podaci se različitim metodama preklapaju s postojećim registrima podataka, koji su uglavnom nepotpuni, neažurni i netočni. Dakle, nakon snimanja dronovima i terenskog rada prikupljanja podataka lokalnim vlastima dajemo cjelovit uvid u to koliko komunalnih naknada ne naplaćuju, a trebali bi. Na nekim mjestima, posebno kada je riječ o udaljenijim naseljima pojedinih lokalnih samouprava, mjestima u koja komunalni redari rjeđe zalaze, prihod je često znao skočiti i više nego dvostruko – objašnjava Roland.

Pomislili bismo da je riječ o ilegalno sagrađenim nekretninama koje su njegovi dronovi ili napredna kartografija otkrili, ali tvrdi da je u većini slučajeva zapravo riječ o tome da većina građana zbog nepoznavanja procedure, pogrešno misleći da je općina jedina adresa gdje trebaju registrirati svoje nekretnine, ne prijavljuju mnogo toga, uključujući i kućne brojeve te promjenu kvadrature svojih nekretnina. Na taj način lokalna uprava ‘živi u mraku‘ bez ideje o stvarnoj situaciji te stoga ne prikuplja komunalne naknade gdje bi mogla i trebala. Zapravo nitko nikoga ne vara, ali se u blagajne lokalnih vlasti ne slijeva iznos koji bi mogao.

Cijelu poduzetničku priču Vlatka Rolanda možete pročitati u digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera.