Vladine mjere vratit će u legalnost obrtnike koji sada rade na crno

Hrvatska je od početka ekonomske krize izgubila oko 15 tisuća obrta. Prošle godine, primjerice, zatvoreno je oko tisuću obrta, zbog čega je oko 2.500 ljudi ostalo bez posla. Ministar poduzetništa i obrta Gordan Maras najavio je poteze koji bi trebali zaustaviti i preokrenuti taj negativni trend te u sljedeće dvije godine otvoriti oko 50 tisuća radnih mjesta u njegovom resoru. To je i povod za razgovor s Dragutinom Ranogajcem, predsjednikom Hrvatske obrtničke komore, koji je pozdravio najavljene mjere.

Vjerujete li da će Marasovi potezi trajnije pomoći razvoju obrtništva u Hrvatskoj?
- Vjerujem da će obrtništvu od ove godine krenuti nabolje, zbog mjera koje su Vlada i Ministarstvo poduzetništva i obrta ovih dana najavili. Drago mi je što su Vlada i ministar prihvatili oko 60 posto naših zahtjeva koje smo iznijeli prije parlamentarnih izbora. Posebno mislim na povećanje cenzusa za ulazak u sustav PDV-a, koji se sa sadašnjih 85 tisuća povećava na 230 tisuća kuna. Obrtnicima trebaju krediti, ali imaju velikih problema s jamstvima.

Hoće li se na tom području nešto poboljšati?
- Da, najavljuje se zakonski okvir koji će pratiti potrebe obrtništva. Recimo, mnogi su obrtnici danas blokirani od 60 do 90 dana zbog duga u iznosu od 50 ili 60 tisuća kuna. Ni jedna banka ne želi im dati kredit, jer ih smatraju nelikvidnima. U razgovoru s ministrom dobili smo obećanje da će se Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i poslovne banke uključiti u proces kojim bi se tim obrtnicima osigurala potrebna sredstva kako bi se vratili u zonu legalnosti poslovanja.

Nisu li sada obrtnici zbog nevolja s plaćanjem prisiljeni raditi na crno?
- Nažalost, mnogi dolaze u takvu situaciju. Banke im ne odobravaju kredite, pa ti ljudi i dalje rade, ne isplaćuju plaće i ne podmiruju obveze u proračun i dobavljačina. Ali i dalje je najveći problem neregistrirana djelatnost u fušu. Prošle godine izborili ste se za donošenje Zakona o sprečavanju neregistrirane djelatnosti.

Kako se on provodi?
- Vjerujem da će se u njegovo provođenje uključiti Državni inspektorat. Očekujemo da će se zakon provoditi i na taj način smanjivati siva zona ekonomije. Ako se neregistrirani dio smanji, obrtnici koji rade legalno imat će više prihoda i veću mogućnost za zapošljavanje ljudi i za obnavljanje svojih radionica.

Kako komentirate najavu ministra da će poduzetnici i obrtnici biti oslobođeni od poreza na dobit koja se ponovno ulaže u proizvodnju?
- Nema sumnje da će svi oni koji žele investirati dobiti zamah. Za nas su zanimljive sve mjere kojima se želi potaknuti veće investicije, a time i zapošljavanje.

Jesu li prihvaćeni vaši prijedlozi kojima se želi osigurati veća konkurentnost naših obrtnika kad Hrvatska uđe u Europsku uniju?
- Natječaji za poslove u Hrvatskoj, kada postanemo članica EU, objavljivat će se po pravilima Unije, a naši će obrtnici pritom dobiti veću konkurenciju. Naši obrtnici već sada imaju odlične proizvode, međutim problem je što mnogi još ne zadovoljavaju ISO standarde te tehničke norme, a to su uvjeti za sudjelovanje na takvim natječajima. Ako već sada ne počnemo brže uvoditi te standarde EU, bojim se da mi obrtnici nećemo moći dobiti poslove i prodavati svoje proizvode i usluge, bez obzira na njihovu kvalitetu. Ulaskom u EU nećemo dobiti priliku za širenje tržišta, nego će nam se smanjiti mogućnost i za posao u Hrvatskoj.