Vlada reže plaće za 65 tisuća službenika

Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori, sveukupno oko 65 tisuća zaposlenih službenika, ali i namještenika u državnim službama ostat će bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje. Predlaže se to novim zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika. Izradilo ga je ministarstvo gospodarstva koje je i otvorilo razgovore sa sindikatima o tom dokumentu čija će primjena većini zaposlenih u državnim službama stanjiti mjesečna primanja. Ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad već i novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Istodobno, izgubljeno će teško nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika.

Ograničeni dodaci

Zakonom se, pritom, ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Naime, propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na »pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu«. Istodobno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.

Jedini službenici koje novi sustav plaća ne bi trebao šibnuti po džepu, prema zakonskom prijedlogu, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.
Sindikat: Promicanje nesrazmjerno rezultatima

U prijedlogu zakona se navodi kako ukidanje 0,5 posto minulog rada neće ići na štetu najboljih radnika. Naime, kako se navodi u obrazloženju promjena, prosječna razlika između predloženih platnih stupnjeva je 2,5 posto, a promicanje za jedan platni stupanj – odnosno, povećanje plaće za prosječno 2,5 posto – moguće je u slučaju dvije uzastopne ocjene izuzetan i tri uzastopne ocjene primjeran.

No, Sindikat državnih i lokalnih službenika, u svom očitovanju na predložene promjene, demantira tu računicu. Navodi, kako je to povećanje u nižim platnima razredima jedan do dva posto, dok u višim dostiže i 9 posto između dva platna stupnja. »Ako uspoređujemo sadašnji sustav plaća u kojem službeniku plaća raste za 0,5 posto godišnje i predloženi platni sustav, onda to znači da bi se službeniku ocijenjenom ocjenom »uspješan«, razvrstanom u 2. stupanj 1. platnog razreda, nakon pet godina službe plaća po važećem modelu povećala 2,5 posto, dok bi po novom modelu povećanje iznosilo samo 1 posto«, navodi sindikat. Iznosi i primjer službenika koji bi tijekom cijele službe imao ocjenu »uspješan« i koji je razvrstan u 1. platni stupanj 1. platnog razreda. Tom bi službeniku tijekom razdoblja od 40 godina službe plaća na ime minulog rada bila uvećana 20 posto, a prema prijedlogu novog modela 14 posto. S druge strane, službeniku u prvom platnom stupnju najvišeg 12. platnog razreda, također s ocjenom »uspješan«, plaća nakon pet godina raste 8 do 9 posto, a u razdoblju od 40 godina čak za 67 posto.

»Zamjena instituta minulog rada promicanjem temeljem ocjene, za prosječno ocijenjene službenike s nižom stručnom spremom znači degradaciju i smanjenje plaće, dok za one s višom stručnom spremom znači promicanje nesrazmjerno rezultatima rada«, navodi Službenički sindikat.

Pravosudni policajci, pak, izgubit će puno. Stoga i ne čudi što su se zapitali – »Tko nam je ukrao Božić«. Naime, izračunali su da svaki pravosudni policajac s novim zakonom gubi minimalno 15 do 20 posto plaće.

»Predlagatelj zaboravlja ili namjerno ignorira da i pravosudna policija ima zvanja te da bi i pravosudnu policiju trebalo razvrstati na temelju uvjeta zvanja i stečenom stupnju obrazovanja. Po njihovom razvrstavanju mi smo referenti, dežurni će biti savjetnik ili viši savjetnik«, navode pravosudni policajci pitajući se hoće li probleme sa zatvorenicima rješavati službenici iz administracije ili možda kvartovski policajac.

Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika jedna je od reformskih mjera na koje se, ne samo ova Vlada, obvezala Europskoj komisiji (EK). Naime, na tom dokumentu počelo se raditi još u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade koja je izradila nekoliko varijanti tog dokumenta, no dalje od toga nije išla. Aktualna Vlada, čini se, želi što prije zakon donijeti, odnosno makar ga potvrditi na sjednici Vlade kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme koje si je zadala Nacionalnim planom reformi. Sam zakon Sabor ne može donijeti prije iduće godine s obzirom da do sredine siječnja iduće godine ne zasjeda.