Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Sij 2011

Vlada ne zna što će s mirovinama

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Jagoda MARIĆ  

Vlada ne zna što će s mirovinama

U službenom dokumentu koji je sama donijela Vlada na jednoj stranici tvrdi da će već ove godine donijeti odluku o povećanju izdvajanja u drugi mirovinski stup, a na drugoj ističe da su njezini planovi o stabilnosti i dugoročnoj održivosti javnih financija zasnovani upravo na suprotnom - na pretpostavkama da neće biti promjena u obračunu i naplati mirovinskih i zdravstvenih doprinosa.

Kako bi sve bilo u skladu s hrvatskom praksom, Vlada je te dvije oprečne namjere otkrila u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP), dokumentu kojim Europskoj komisiji otkriva što će na području ekonomije i javnih financija činiti do 2013. godine. Osim što bi sedmi po redu hrvatski PEP koji je odaslan u Bruxelles mogao dobro nasmijati europske birokrate, ako ga doista budu čitali, on pokazuje da Vlada zapravo nema ideju što učiniti s mirovinskim sustavom nakon 11 intervencija u mirovinsko zakonodavstvo u posljednjih deset godina. - Programom gospodarskog oporavka predviđeno je podizanje stope doprinosa u drugom stupu radi osiguranja primjerenih mirovina za buduće generacije o čemu će odluka biti donesena tijekom 2011. godine, najavljuje Vlada u poglavlju u kojem je istaknula svoje planove na terenu socijalne sigurnosti. Postupno podizanje stope doprinosa u drugom stupu s prvotnih pet posto bilo je zamišljeno još u prošlom desetljeću, u prvim godinama uvođenja drugog stupa, no veliki troškovi za isplatu mirovina nisu dopuštali da se s 15 posto smanje doprinosi koji se uplaćuju u prvi stup, odnosno u fond solidarnosti. Smanjenje doprinosa u prvom stupu za samo jedan posto značilo bi gubitak više od milijardu kuna godišnje u fondu koji je ionako kratak za 15 milijardi kuna godišnje za isplatu mirovina.

Zato je razumljivo da Vlada u poglavlju u kojem objašnjava na čemu temelji dugoročnu održivost javnih financija ističe kako je to uz planirani rast BDP-a do 2013. godine moguće samo uz pretpostavku da «neće doći do promjena u obračunu i naplati doprinosa». Nekoliko redaka dalje Vlada otkriva da strahuje da će se prihodi, ako se ubiranje doprinosa i nastavi po sadašnjim pravilima, do 2015. godine ionako smanjiti. Do 2015. godine smanjit će se, zbog odlaska u mirovinu, broj radnika koji uplaćuju doprinose samo u prvi stup, odnosno onih koji državi daju svih 20 posto mirovinskih doprinosa, a povećat će udio zaposlenih koji četvrtinu doprinosa uplaćuju u drugi stup. Zbog toga će prihodi fonda solidarnosti, izračunali su u Vladi, pasti s 5,9 posto BDP-a na 5,6 posto, što bi u sadašnjim uvjetima već značilo gubitak od milijardu kuna.

Ne čudi onda što Vlada ističe da je uvjet za održivost javnih financija nastavak sadašnjeg obračuna i naplate doprinosa, samo nije jasno zašto u istom dokumentu najavljuje povećanje doprinosa u drugom stupu. Postoje samo dva logična objašnjenja za takve najave: Vlada će povećati doprinose u drugom stupu tako što će povećati mirovinske doprinose na plaće ili će u ovoj godini donijeti odluku koja bi se trebala primjenjivati s odgodom. Prvo nije baš vjerojatno jer bi značilo dodatno poskupljenje troškova rada, a drugo je prilično besmisleno s obzirom na to da Hrvatsku krajem godine očekuju izbori. A možda je samo riječ o tome da autori PEP-a nisu previše vodili računa što obećavaju u tom dokumentu.


Komentari članka

Vezani članci

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

05.02.2026.

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reform

Hrvatska na korak do ulaska u OECD - što još treba napraviti?

30.01.2026.

OECD ima trenutačno 38 članica i svojevrsni je klub razvijenih zemalja, uključuje većinu naprednih ekonomija, a članstvo je znak stabilnog gospodarskog okružja. Od 25 zadanih područja, od pravosuđa i borbe protiv korupcije do smanjenja birokracije i bolje

EU fondovi neće presušiti, Hrvatskoj čak 19 milijardi eura

04.12.2025.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke