Vlada do izbora "briše" 4.000 nezaposlenih

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) utrošit će dodatnih 1,5 milijuna kuna za nezaposlene kako bi im osigurao neophodne liječničke, odnosno sanitarne preglede nužne za pojedine programe obrazovanja.

Nakon što je u rujnu naglo skočio broj nezaposlenih koji su brisani iz evidencije jer su upućeni na obrazovanje, takvo »umjetno« smanjivanje nezaposlenosti nastavit će se i u narednim mjesecima. Do kraja godine, kako procjenjuju na HZZ-u, još oko četiri tisuće nezaposlenih dobiti će »priliku za stjecanje novih stručnih znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje«. Naime, Vlada je, željna pozitivnih kretanja na tržištu rada, u mjesecima pred izbore odriješila kesu i burzi osigurala dodatnih 60-tak milijuna kuna kako za obrazovanje nezaposlenih da bi s novim znanjima i vještinama postali konkurentniji na tržištu rada, tako i za projekte javnih radova. Iako je riječ o političkom potezu, za nezaposlene je svaka kuna ulaganja dobrodošla. Prema odgovorima koje smo dobili s državne burze, u prvih dvadesetak dana listopada nezaposlenost je školskim klupama zamijenilo 3.580 osoba. Naime, do kraja rujna obrazovne programe pohađalo je ukupno 5.396 osoba, dok nam je prije nekoliko dana iz HZZ-a odgovoreno da je u takve programe uključeno 8.976 osoba. Za vrijeme pohađanja obrazovnih programa nezaposleni se ne smatraju nezaposlenima, odnosno brisani su iz evidencije. A kako prosječno obrazovanje traje šest mjeseci, jasno je da će se vladajući političari pred izbore nastaviti hvaliti pozitivnim trendovima koji su posljedica mjera gospodarskog oporavka Vlade. A zapravo je riječ o jednoj velikoj sapunici od koje će, istina, dio nezaposlenih spremnih učenju s ciljem pronalaska makar i privremenog posla – imati koristi. Za obrazovne programe, u koje je do sada uključeno preko 8,9 tisuća osoba, izdvojeno je 43 milijuna kuna, no taj će se iznos do kraja godine povećati. Planiranih 1,5 milijun kuna namijenjenih liječničkim i sanitarnim pregledima nezaposlenih tek će se utrošiti, a tim će se sredstvima pridodati i školarine.

Prema podacima burze, nezaposleni se najviše uključuju u programe obrazovanja za turističko ugostiteljska zanimanja, elektro-metalska, uslužna (vrtlar, cvjećar), zdravstvena (njegovatelj, maser), građevinska (rukovatelj viličarem), kao i djelatnosti knjigovodstva i financija, odnosno posao knjigovođe.