Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2016

Vježbanje kao stil života, a ne mučenje

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Crnjak  

Vježbanje kao stil života, a ne mučenje

Vježbaonica trenutno ima troje stalno zaposlenih, koji su došli preko mjera za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te su prošli edukaciju i protokol o standardizaciji koji se konstantno nadograđuje.

Jelena Skender od djetinjstva je sanjala o tome da bude učiteljica i da ima “nešto svoje”. Danas ima Vježbaonicu, projekt koji u svakom pogledu nadilazi pojmove običnog studija za vježbanje, zdrav i uhodan biznis koji planira širiti, zajedno uz svijest o potrebi čovjeka da se kreće, i to na način koji će mu donijeti najviše koristi i užitka.

Jelenin poduzetnički put nalikuje primjeru iz udžbenika. Kineziologinja po struci, raditi je počela i prije završetka studija, te je sedam godina od svake plaće izdvajala za početni kapital, radeći ponekad i po dva posla. Već na starom poslu, u jednom zagrebačkom studiju za vježbanje počela je osmišljavati koncept treninga. “Sve više sam se počela udaljavati od koncepta vježbanja koji smo tamo primjenjivali, i u jednom trenutku pukao mi je film i odlučila sam se pokrenuti, ili porodiljni ili biznis. Istražila sam tržište, odabrala lokaciju i dala sam si rok od šest do devet mjeseci, koliko je mogla potrajati ušteđevina za sve troškove. Ispalo je da smo bili u plusu od prvog dana i rastemo svakodnevno”, ispričala nam je Jelena u pauzi između treninga.

Dosadašnji uspjeh pripisuje konceptu vježbanja koji se značajno razlikuje od većine teretana, jer Vježbaonica polaznicima nudi kombinaciju rekreacije i rehabilitacije, prilagođava se zdravstvenom stanju i spremnosti vježbača, kako bi se izbjegle ozljede i neugodne epizode koje često odvraćaju ljude od redovnog vježbanja i kretanja. “Želimo da Vježbaonica postane stil života, da vježbanje prestane biti mučenje, i da naši vježbači zavole svoje tijelo i spoznaju što sve s njim mogu postići, te da spoznaju da je bol prirodna pojava koja nužno ne mora biti loša. Učimo naše vježbače kako funkcionira naš sustav kretanja, kakve reakcije na trening mogu očekivati, učimo ih da je u redu da su nekad slabiji, a nekad jači”, pojašnjava Jelena. Također, cilj vježbanja nije odraditi tih nekoliko sati treninga tjedno, već naučiti živjeti sa svojim tijelom i upravljati pokretima cijelog dana. “Mi smo našim vježbačima potpora u svladavanju svakodnevnih pokreta, da bezbolno i što pravilnije mogu čučnuti, podići teret, igrati se s djecom, ali i hodati, sjedati. Pritom konstantno podižemo granice njihove izdržljivosti i sposobnosti da odrade neki pokret”, kaže Jelena, čiji treneri ujedno razbijaju široko rasprostranjen strah od kretanja, koji je prisutan gotovo bez obzira na dob.

Svaki vježbač prije upisa na grupni trening prolazi dijagnostiku, uvodni sat na kojem se putem testova utvrđuju stanje vježbača, uklanjaju uočeni disbalansi i putem serije vježbi priprema za trening. Uz upute za korekcije za samostalnu i svakodnevnu primjenu, rezultati testa poslužuju da se utvrdi trenutno stanje, te vježbači upute u najidealniju grupu prema utvrđenom stanju. Treneri su zamijetili da se od uvođenja dijagnostike novi vježbači puno brže uključuju u grupu. “Nije za svakoga sve, i često se osobne želje ne podudaraju s onim što je tijelo u tom trenutku sposobno podnijeti bez štetnih posljedica. U našoj dijagnostici kroz ispitivanje bazičnih pokreta stoga utvrđujemo tko je za što. Ako još nisu za program, šaljemo ih na fizikalnu terapiju ili ono što im treba kako bismo prevenirali loše posljedice. Slaba bol u vratu uz pogrešne vježbe, ali i pogrešno izvođenje, može se pojačati, to nije cilj”, kaže Jelena.

Vježbaonica stoga ima nekoliko grupnih programa vježbanja namijenjenih različitim skupinama i spremnosti vježbača, uključujući i mlade, trudnice, umirovljenike, te individualne treninge. Zanimljivo, u hodu se formirala i nova grupa naprednih vježbača koji dolaze godinama i toliko su ojačali da im trebaju novi izazovi. Djeca i mladi su posebna kategorija koja je u hrvatskom društvu i školskom sustavu prilično zanemarena kad je u pitanje kultura kretanja, što Vježbaonica nastoji ispraviti. “Djeca nemaju prilike za rekreaciju, a u različite sportove ih se usmjerava, a da im istodobno nedostaju osnovne motoričke sposobnosti. Bilo bi idealno kad bi treneri to razvijali, ali se često to ne događa. Usto, malo je prilika za čistu rekreaciju, najčešća opcija su svakodnevni treninzi, mnogima to postaje muka i time se ubija želja djece za kretanjem. To nikako nije dobro jer im je kretanje nužno za stvaranje sinapsi u mozgu, razvoj pokretljivosti oka, one stvari o kojima i ne razmišljamo, a strašno su bitne,” pojašnjava Skender. U Vježbaonici imaju pristup kroz igru, od “gumi-gumi” do loptanja i ostalih aktivnosti bitnih za razvoj motorike. S ciljem podizanja svijesti o potrebi kretanja kod djece, od rujna se sprema na niz tematskih predavanja za roditelje, o tome zašto je bitno da djecu puste da skaču, vrte se, gaze po lokvama, padaju. Održat će se i predavanje o bolovima u leđima, s uputama o vježbanju, te ono namijenjeno trudnicama, o potrebi i benefitu od kretanja u trudnoći. To je ujedno i prva tema koju Vježbaonica, zajedno s detaljnim uputama o pojedinim vježbama, obrađuje na svom YouTube kanalu. U planu je daljnji razvoj sadržaja na toj platformi, koji se naslanja na bogatu komunikaciju Vježbaonice na društvenim mrežama.

Web stranice Vježbaonice i Facebook stranica pune su sadržaja, od osnovnih informacija do filozofije pokreta koju u svom blogu Jelena nastoji promovirati, te iskustava vježbača kojima je Vježbaonica izmijenila način života, unijela novu strast, dovela nove ljude, razbila predrasude i strahove. Strah od kretanja često je prisutan kod starijih ljudi, kod kojih treba isticati potrebu za kretanjem kako bi se prevenirala te ublažila brojna stanja vezana uz njihovu dob. “Besplatne programe za umirovljenike pokrenuli smo u suradnji s Gradom Zagrebu, no i nakon što je istekla potpora, na zahtjev vježbača ostavili smo dvije grupe za umirovljenike s povoljnim cijenama. Grupe su odlično popunjene i nači umirovljenici su vrlo aktivni”, kaže Jelena Skender.

Vježbaonica trenutno ima troje stalno zaposlenih, koji su došli preko mjera za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te su prošli edukaciju i protokol o standardizaciji koji se konstantno nadograđuje. Jelena trenutno radi na standardizaciji vježbi i treninga, ali i poslovnog modela, kako bi mogla kopirati koncept Vježbaonice. Za to već postoji snažan interes vježbača koji priželjkuju neku novu lokaciju bliže centru Zagreba, primjerice. Na Jarun na vježbanje dolaze iz Gajnica, Centra, Maksimira, čak iz Velike Gorice...jer nigdje bliže nisu pronašli jednako kvalitetan proizvod. Opcije za otvaranje nove Vježbaonice su različite, uključujući i moguću franšizu. Jelenine ideje za širenje biznisa idu također u smjeru osobnog razvoja, pri čemu računa na pomoć supruga Miroslava, koji je trener osobnog razvoja i već je pridonio tome da se koncept Vježbaonice pomalo proširuje s aspekta pojedinca na širu zajednicu koja će od toga imati koristi. “Sjajno je što smo uspjeli razviti zdrav biznis s jednako tako zdravim rastom, što mi je i bila ideja. Ne želim se širiti na štetu kvalitete usluge, već radije odabirem nadogradnju”, pojašnjava Jelena.

Dosadašnji uspjeh i popularnost među vježbačima tumači i posebnim odnosom koji pokušava razviti prema vježbačima. Nije rijetkost da nakon treninga “udavite” trenera pitanjima o pojedinim vježbama, zatražite savjet o otpuštanju napetosti, pa čak dobijete besplatnu masažu kako bi se to postiglo. Ponekad zbog vašeg ukočenog ramena čitav grupni trening dobije naglasak na razgibavanju ramena. “Nastojimo se brinuti o svim našim klijentima posebno, potičemo ih malim darovima, čestitkama za rođendan, individualnim savjetima. Reagiramo na kritike i sugestije, nastojimo prilagoditi termine, trenutne preferencije vježbača, i nastojimo biti dosljedni u tome što radimo. Tako stvaramo veze sa svojim klijentima, a najbolja reklama nam je usmena predaja. Za promociju Vježbaonice ne trebamo naslikavanje slavnih osoba”, zaključuje Jelena Skender.


Komentari članka

Vezani članci

Kako američka tehnološka elita otkupljuje klubove i stadione

15.07.2026.

Kada je pred neki dan zaklada pokojnog Paula Allena prodala Seattle Seahawkse obitelji Khosla za 9,612 milijardi dolara, aktualni prvaci NFL-a nisu samo promijenili vlasnika, nego su po cijeni jedne jedine američke franšize "preskočili" Real Madrid, klub

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Svjetsko prvenstvo je stroj za stvaranje love: Zarada će biti enormna

21.06.2026.

Dok milijarde ljudi diljem svijeta prate golove i navijačku euforiju, iza kulisa Svjetskog prvenstva odvija se jednako zanimljiva utakmica – ona financijska. I ako je suditi prema projekcijama, FIFA je na putu ostvarenja najprofitabilnijeg nogometnog prve

Poreč prvi u Hrvatskoj: Možete li pogoditi o čemu se radi?

17.06.2026.

Poreč je vodeći hrvatski grad po broju novootvorenih poduzeća na tisuću stanovnika. Prema najnovijoj analizi poduzetničke aktivnosti, u Poreču se otvara 6,68 novih poduzeća na tisuću stanovnika, što je najbolji rezultat među svim hrvatskim gradovima i još

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Tag cloud

  1. 2880 članka imaju tag turizam
  2. 1511 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2724 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1322 članka imaju tag trgovina
  11. 1355 članka imaju tag industrija
  12. 1260 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 794 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk