Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2025

Vjekoslav Majetić: Ima udvarača, ali želim da DOK-ING ostane primarno hrvatska tvrtka

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Ksenija Puškarić  

Vjekoslav Majetić: Ima udvarača, ali želim da DOK-ING ostane primarno hrvatska tvrtka

Budući da smo u postupku restrukturiranja u kojem ćemo kompanije razdvojiti prema sektorima te da namjeravamo osnovati i posebnu tvrtku specijaliziranu za razvoj novih proizvoda, planiramo surađivati sa strateškim partnerima kako bismo ojačali potencijal za razvoj novih proizvoda. Tako rade svi u svijetu, pa zašto ne bismo i mi?

Zagrebački DOK-ING, pionir u razvoju besposadnih kopnenih sustava, nedavno je ušao u dvije ključne strateške suradnje koje otvaraju novo poglavlje u njegovu poslovanju. Prva je s domaćim startupom Orqa, liderom u tehnologijama besposadnih zračnih sustava, radi zajedničkog razvoja MUMT ​(engl. manned-unmanned teaming) tehnologija za civilne i vojne primjene. Druga, jednako važna, partnerstvo je s njemačkim gigantom Rheinmetallom, vodećim europskim proizvođačem naoružanja i vojne opreme, čime se DOK-ING dodatno pozicionira u obrambenom sektoru, industriji koja danas ima ključnu ulogu u globalnim sigurnosnim izazovima. Ta dva iskoraka prekretnica su za DOK-ING koji sada gradi svoje poslovanje na tri ključna stupa razvoja. Upravo o tim partnerstvima, viziji za budućnost i izazovima koji dolaze razgovarali smo s osnivačem i vlasnikom Vjekoslavom Majetićem, koji nam je otkrio da je tvrtka upravo u fazi restrukturiranja i da će uskoro imati tri neovisna dohodovna stupa.

– Prvi stup DOK-ING-a bit će proizvodnja mobilne tehnologije za obrambeni sektor, u drugom stupu razvijat ćemo proizvode za rudarstvo, a u trećem se fokusiramo na energetiku; konkretno, razvijamo jedinstvenu tehnologiju postrojenja za odlaganje otpada. Kad je prvi stup u pitanju, odnosno naši proizvodi kao što su postojeća robotska vozila za razminiranje i robotska vozila namijenjena za obranu i sigurnost, čiji je razvoj tek počeo, vjerujem da ćemo biti lideri na tržištu ne samo Europe nego i svijeta. Na temelju toga planiramo rast prihoda i zaposlenih, i to velik. Daleko smo došli od prvih besposadnih sustava za razminiranje, s kojima smo spajali kraj s krajem.

S tim proizvodom najprije ste radili za Mungose, a kako ste i kada izišli na strana tržišta?
– Trajalo je to neko vrijeme. Sav prihod od prodaje za Mungose ulagali smo u razvoj proizvoda da bismo maksimalno smanjili ljudske gubitke, ali radili smo prema strogim tržišnim uvjetima. Kako bismo koji proizvod prodali, tako bismo nove proizvodili, a profit se ulagao u razvoj, druge nije bilo. No iskustvo koje smo imali, s obzirom na to da smo i sami često bili na terenu, pomoglo nam je da razvijemo sve sofisticiraniji stroj, a kako su oni s godinama postajali sve bolji, dolazile su i narudžbe za izvoz. Prva veća narudžba bila je ona za Afriku, za razminiranje Ruande, a poslije je došla narudžba švedske vojske koja je kupovala strojeve za svoje mirovne misije; to je bio taj prijelomni trenutak. Ona nam je pomogla s kapitalom, ali i sa savjetima kako se nametnuti na tržištu vojne opreme, pa smo se polako otvarali prema drugim tržištima. Druga veća prekretnica na tom putu bila je dolazak čak dvanaestorice generala američke vojske u naš pogon koji su htjeli na svoje oči vidjeti što mi to radimo, nakon čega je stigla i njihova prva velika, ozbiljnija narudžba. Tada je to postao ozbiljan biznis.

Što je danas potrebno nekoj industrijskoj tvrtki koja razvija inovativan proizvod da bi se nametnula na tržištu?
– Jak partner. Danas bez potpore jakog partnera nema ničega. Ako ništa drugo, da vam osigura tržište. Ako imate tržište, moći ćete banci vratiti kredit. Svaka inovacija košta. Jedini način da uložimo u nju jest da ostvarujemo dovoljno prihoda da pokrijemo sve rashode i da nam ostane dio novca da se njime igramo, odnosno da razvijamo nešto novo, bolje, komercijalnije, tehnološki još naprednije. Svaka inovacija ima svoju cijenu i ona nije mala, pogotovo kad govorimo o kompleksnijim inovacijama veće vrijednosti kao što su naše.

Zbog NATO-ovih zahtjeva vojna industrija sada će procvjetati, pogotovo europska jer će EU, nedvojbeno, ​inzistirati na tome da dio tih ulaganja ide i u europske tvrtke, ne samo američke, što znači da će europske tvrtke iz te industrije postati i dobre udavače. Ima li DOK-ING kakvih udvarača, odnosno postoji li interes tih jakih partnera o kojima govorite?
– Nije da DOK-ING nema udvarača, ali i dalje želim da ostane primarno hrvatska tvrtka, no budući da smo u postupku restrukturiranja u kojem ćemo razdvojiti kompanije prema sektorima te da namjeravamo osnovati i posebnu tvrtku specijaliziranu za razvoj novih proizvoda, planiramo surađivati sa strateškim partnerima kako bismo ojačali potencijal za razvoj novih proizvoda. Tako rade svi u svijetu, pa zašto ne bismo i mi?

Što Majetić kaže o partnerstvima s Orqom i njemačkim Rheinmetallom, kako bi DOK-ING izgledao danas da je u vrijeme razvoja XD Concepta bilo EU fondova i jeftinog kapitala, što će točno tvrtka raditi u Ukrajini i kako već proizvode vodik pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju najboljeg poslovnog medija u Hrvatskoj, Lideru.


Komentari članka

Vezani članci

U Zagrebu pokrenuta gradnja tvornice robotaksija Verne

13.02.2025.

Unutar novog poslovnog parka VGP Park Zagreb u Lučkom, na deset hektara površine, niknut će prva tvornica za serijsku proizvodnju električnih autonomnih vozila u Hrvatskoj

Startup za autonomno naoružanje Anduril udvostručio prihode, a mogao bi i vrijednost

12.02.2025.

Nova runda financiranja, koju navodno provodi američki startup osnivača Palmera Luckeya, mogla bi im donijeti novih 2,5 milijardi dolara ulaganja te postaviti valuaciju na čak 28 milijardi dolara

Spoj tradicije i budućnosti – Klimaoprema slavi 50. rođendan

07.02.2025.

Kroz pola stoljeća proizvodnje, razvoja i suradnje, Klimaoprema je postala sinonimom za kvalitetu i inovaciju u svojoj industriji. Ovogodišnji jubilej prilika je da se prisjete svojih početaka, osvrnu na postignuto i s optimizmom gledaju naprijed.

Riječko brodogradilište nastavlja rad kao 3. maj Rijeka 1905., Nadzorni odbor donio odluke

31.01.2025.

Nadzorni odbor je dao suglasnost na prijenos koncesije pomorskog dobra na tvrtku-kćer 3. maj Rijeka 1905. te na prijenos poslovnih udjela tvrtke-kćeri na državu

Na pravom mjestu u pravo vrijeme: Zbog njih je Šibenik važna postaja na karti proizvodnje čipova

27.01.2025.

Antonia i Marko Omazić doktori su polimernog inženjerstva, mladi bračni par koji se nedavno vratio u Hrvatsku s rada u Austriji i u poslovnoj zoni Podi kod Šibenika pokrenuli su projekt koji je i u europskim okvirima zasad jedinstven: u svom pogonu od 350

Tag cloud

  1. 2693 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1676 članka imaju tag svijet
  4. 1359 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1343 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1244 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 619 članka imaju tag opg
  17. 767 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 644 članka imaju tag tehnologija
  20. 688 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 510 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 423 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 422 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor