Više se cijene službene kvalifikacije nego iskustvo

Tvrdnja gotovo četvrtine ispitanika (23 posto) da im njihovo obrazovanje nije dalo adekvatne vještine za traženje posla potvrdila je da sustav obrazovanja u EU zaostaje za potrebama tržišta te da jedinstveno tržište ne funkcionira u mnogim područjima, posebice onima koja se tiču građana EU.

Anketa Eurobarometra ‘Europsko područje vještina i kvalifikacija’ pokazala je da šest posto ispitanih nije uspjelo naći posao u drugoj državi članici u skladu sa svojim kvalifikacijama, bilo zato što nisu bile priznate bilo zato što nisu imali dovoljno informacija o priznavanju kvalifikacija u inozemstvu. S druge strane, više od polovice anketiranih (56 posto) vjeruje da bi njihove kvalifikacije bile priznate u drugim državama članicama EU.

Što je važnije

Drugi važan zaključak istraživanja provedenog u svih 28 članica na uzorku od 28 tisuća ispitanika sugerira opterećenost službenim kvalifikacijama i vještinama, nauštrb iskustva. Čak 95 posto ispitanih smatra da se relevantne i korisne vještine može steći izvan formalnog obrazovanja. Što se tiče kvalitete obrazovanja i usavršavanja, najveći problem predstavlja sposobnost učitelja da zainteresiraju studente (51 posto), potom poticanje kreativnosti i znatiželje (41 posto) te praktično iskustvo u organizacijama (37 posto).
Ti rezultati, kao i oni drugog istraživanja, koje je provela Komisija na internetu (uz sudjelovanje obrazovnih stručnjaka iz 28 članica plus Norveška, Švicarska, Turska, Srbija, BiH, Kosovo, Crnu Gora, Makedonija, Australija), pokazuju da je potrebno napraviti više na razini EU u pogledu međusobnog priznavanja stručnih kvalifikacija i usavršavanja između članica. Pravila je potrebno učiniti suvislijima, jednostavnijima i usklađenijima s potrebama tržišta, uz veće uvažavanje naučenog umjesto brojanja provedenih sati u klupi.

Slabo informirani

Usprkos nizu dosad provedenih inicijativa, poput uvođenja Europskoga kvalifikacijskog okvira i sustava skupljanja bodova, problemi i dalje postoje. Među njima ističu se sporost provođenja zacrtanih inicijativa, prepreke obrazovnoj i radnoj mobilnosti, neprilagođenost postojećih zamisli digitalnoj eri i internacionalizaciji učenja (primjerice, kretanje studenata između zemalja u i izvan EU), kao i vrlo slaba informiranost. Tek je devet posto sudionika ankete moglo reći kojoj razini Europskoga kvalifikacijskog okvira pripada njihovo obrazovanje, a samo je 21 posto uopće čulo za njega. Isto tako, premda građani EU na raspolaganju imaju mnogo alata za dokumentiranje svojih znanja i vještina, vrlo mali postotak za njih zna. Najkorišteniji je Europass CV, koji je navelo samo 15 posto ispitanih.