Više putnika nije svima donijelo bolje rezultate

Iako u pravilu ne spadaju na tvrtke s najvećim prihodom i profitom, logističke i prijevozničke tvrtke su kičma svakog gospodarstva jer bi se bez njih tržište raspalo.

Iako u pravilu ne spadaju na tvrtke s najvećim prihodom i profitom, logističke i prijevozničke tvrtke su kičma svakog gospodarstva jer bi se bez njih tržište raspalo. Koncesionari autocesta, željeznica, pomorskih te zračnih linija te vlasnici, upravitelji skladištima te prijevoznici svih vrsta spadaju u ovaj sektor. Kako su mnogi igrači u ovom sektoru javne tvrtke, profitabilnost im nije prioritet, a što je vidljivo i iz tablice 505 najvećih hrvatskih tvrtki. Hrvatske autoceste (HAC) su najveća tvrtka po prihodu u ovom sektoru s realizacijom od 1,69 milijardi kuna, a što ih stavlja na 32. mjesto Top 505. Ostvareni prihod je 6,8 posto veći nego u prethodnom razdoblju, a tvrtka nije iskazala dobit niti gubitak. Na 37. mjestu ukupne liste i 2. među logističarima i prijevoznicima je Croatia Airlines s 1,61 milijardom kuna prihoda, a što je bio rast od 3,6 posto. Dobit od osam milijuna kuna je bila 42 posto manja nego u godini prije. Kako ističu iz hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika, CA već četvrtu godinu zaredom posluje s dobiti. “Nakon što je tri uzastopne godine (2013.-2015.) pozitivno poslovala tijekom provođenja programa restrukturiranja, kompanija je pozitivan trend nastavila i u 2016. godini.

Operativni prihodi od 1,56 milijardi kuna bili su za jedan posto veći u odnosu na 2015. Investicije CA lani su bile 44 posto veće u odnosu na godinu prije, a u najvećem su se dijelu odnosile na ulaganja koja su u izravnoj vezi s letenjem, održavanjem i operiranjem zrakoplova. Tijekom 2016. prevezeno je ukupno 1,94 milijuna putnika, odnosno pet posto više nego godinu prije. Pritom je na međunarodnim letovima zabilježeno 5,5 posto više putnika, a na letovima unutar Hrvatske četiri posto više putnika u odnosu na 2015. Zabilježena je rekordna prosječna popunjenost putničke kabine, koja je prvi put u povijesti tvrtke dosegla 70 posto. U 2016. uvedene su četiri nove linije iz Zagreba u Lisabon, Milano, Prag i Sankt Peterburg, a zrakoplovi tvrtke izravno su letjeli u 35 odredišta u 20 država. U ovoj godini CA planira daljnji poslovni rast, a takva očekivanja temelje se na širenju mreže odredišta s četiri nove linije: Stockholm, Helsinki, Oslo i Bukurešt, unajmljivanju dva dodatna zrakoplova sa 100 sjedala, te očekivanom putničkom prometu od rekordnih dva milijuna putnika. Zrakoplovi tvrtke ove će godine izravno letjeti u 39 odredišta u 24 europske države”, kažu u Croatia Airlinesu kojem je na čelu predsjednik Uprave Krešimir Kučko.

Briselski novac

Nakon cestovnog i zračnog prijevoza, na trećem mjestu je željeznica, konkretno HŽ Infrastruktura koja je lani imala prihod od 1,2 milijarde kuna, a što je za 10,5 posto manje no u godini prije. Dobit od milijun kuna je višestruko manja od gotovo 11 milijuna u 2015. Iz te tvrtki ističu da je HŽ Infrastruktura, kao upravitelj željezničke infrastrukture Republike Hrvatske, trenutno nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u državi, sufinanciranih u najvećoj mjeri sredstvima europskih fondova. “U nizu investicijskih projekta koji su u različitima fazama, posebno ističemo, projekte izgradnje i modernizacije željezničke mreže na dionicama Dugo Selo – Križevci i Gradec – Sveti Ivan Žabno ukupne vrijednosti milijardu i 750 milijuna kuna.

Uz ova dva projekta koja su u fazi izgradnje, u fazi pripreme natječaja za izvođenje radova je trenutno pet projekata ukupne vrijednosti od 3 milijarde i 800 milijuna kuna. Svi natječaji bit će objavljeni do kraja 2017. godine. Radi se o projektima modernizacije na dionicima Zaprešić – Zabok, Križevci – Koprivnica – državna granica, Vinkovci – Vukovar te dva projekta na riječkom području. U fazi projektiranja imamo ukupno tri projekta, a plan dovršetaka izrade projekata je kraj 2017. te se raspisivanje natječaja za izvođenje radova planira za 2018.”, kažu u HŽ Infrastrukturi kojoj je na čelu Ivan Krišić. Dodaju da je HŽ Infrastruktura u 2016. pokrenula proces restrukturiranja u suradnji i uz potporu resornog ministarstva i Svjetske banke. Restrukturiranje tvrtke podrazumijeva učinkovito upravljanje poslovanjem kroz osnaživanje temeljnog poslovanja, kvalitetnije realizacije investicijskih projekata te promjenu strukture troškova kao i racionalno upravljanja njima. Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), tvrtka koja upravlja Zračnom lukom Franjo Tuđman, je lani imala prihod od 1,17 milijardi kuna ili jedan posto više nego u 2015. No, zato im je dobit skočila za 205 posto na 38,3 milijuna kuna.

Zračna luka iz godinu u godinu bilježi rekordne rezultate, a takva je bila i 2016. te procjene za 2017. “Srpanj ove godine je bio rekordan mjesec za Zračnu luku Franjo Tuđman po broju putnika. Čak 351.532 putnika prošlo je prošli mjesec kroz zagrebačku zračnu luku, što je povećanje od 14,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najprometniji dan bio je 17. srpnja kada je zabilježeno 12.598 putnika, a uz taj još su tri dana bilježila više od 12.000 putnika, što se u povijesti zagrebačke zračne luke još nije dogodilo. Trend dvoznamenkastog rasta nastavlja se i u prvim danima kolovoza. U prvih devet dana kolovoza zabilježen je rast prometa putnika od 11 posto. Izniman rast prometa od 10 posto, traje cijelu godinu, a usluge najprometnije zračne luke u Hrvatskoj u prvih je sedam mjeseci koristilo više od 1,6 milijuna putnika.

Nova radna mjesta

Povećani opseg posla i prometa prati i povećanje broja djelatnika pa je tako od otvorenja novog putničkog terminala angažirano ukupno 118 novih djelatnika, od čega je u radni odnos primljeno njih 96, dok su ostali angažirani za pomoćne poslove. Rastu broja putnika svakako je doprinijelo i uspostavljanje osam novih linija, od kojih su tri linije dvaju novih avioprijevoznika Monarch i Emirates. Novi putnički terminal otvoren je krajem ožujka, a od tad bilježi stalan rast prometa i dolazak novih aviokompanija. Zahvaljujući postojećim letovima, ali i uvođenju novih koji spajaju Zagreb s drugim destinacijama i čine ga pristupačnijim većem broju posjetitelja, očekuje se da će broj putnika do kraja godine po prvi puta premašiti tri milijuna”, kažu u MZLZ-u kojem je na čelu predsjednik Jacques Feron. Dodaju da, osim po broju putnika, rekorde ostvaruju i u cargo prometu.

Broj prevezene robe iz godine u godinu raste, ove godine bilježi se povećanje prometa robe i pošte od pet posto s naznakama daljnjeg rasta. Zračna luka Franjo Tuđman obavlja prosječno godišnje više od 90 posto zračnog cargo prometa u Hrvatskoj. Samo u srpnju je cargo služba obradila 1,15 milijuna kilograma robe i pošte što je povećanje prometa za 47 posto u odnosu na srpanj 2016. Zrakoplovna kompanija koja je prevezla najviše robe je Emirates, ukupno 414.453 kilograma, što je ujedno i rekord prijevoznika. U prvih sedam mjeseci ove godine, u Zračnoj luci Franjo Tuđman prevezeno je ukupno 5064 tona tereta i 1179 tona pošte. Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) je 5. po veličini logistička te 55. ukupno po prihodu tvrtka u Hrvatskoj s realiziranih 1,15 milijardi kuna, a što je bilo 71,6 posto više nego u godini prije.

Dobit od 589,7 milijuna kuna je bila 334 posto viša od prethodnog razdoblja. Splitska tvrtka Ameropa žitni terminal je prema statistici najveća skladišna tvrtka u Hrvatskoj s prihodom od 888,6 milijuna kuna, a što je pad za 14,7 postu u odnosu na godinu prije. Istovremeno je i dobit od 4,1 milijun kuna bila 63 posto lošija od one iz 2015. Radi se o tvrtki s 50 zaposlenih koja ima sjedište u Vranjicu, a dio je švicarske grupacije Ameropa Holding iz Basela. HŽ Putnički prijevoz je s 857,6 milijuna kuna prihoda 82. po veličini hrvatska tvrtka. Realizacija joj je lani bila 7,3 posto manja, a dobit od 200 tisuća kuna je također manja od 2,5 milijuna dobiti u godini prije. Naš najveći dužobalni brodski prijevoznik Jadrolinija je lani imala prihod od 845,1 milijun kuna, a što je na razini ostvarenja iz godine prije. U samoj Jadroliniji ističu da im je 2016. godina obilježena su pozitivnim komercijalnim i financijskim pokazateljima.

Rekordne brojke

“Rekordne brojke naturalnih pokazatelja ogledaju se u prevezenih 11,4 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila, što predstavlja rast od 5,6 posto u kategoriji putnika i 4,6 posto u kategoriji vozila u odnosu na 2015. Stabilnu financijsku situaciju potvrđuje rast neto dobiti od 186 posto koja u 2016. godini iznosi 23,8 milijuna kuna. Predviđamo nastavak trendova u 2017. što dokazuju i brojke prvih sedam mjeseci koje karakterizira rast od 10 posto. Ovakvi pozitivni pokazatelji u godini kada Jadrolinija slavi svoj 70. rođendan rezultat su prvenstveno racionalizacije poslovanja i modernizacije flote. Također, odgovor povećanoj potražnji za vrijeme turističke sezone podrazumijeva uvođenje dodatnih putovanja na postojećim linijama, otvaranje novih linija i optimizaciju reda plovidbe. Projekt e-Jadrolinija bilježi pozitivne rezultate te se uočavaju promjene u ponašanju putnika koji sve češće svoje putne karte kupuju putem interneta te projekt nastavlja s daljnjom razradom u vidu razvoja mobilnih tehnologija i posebnih pogodnosti za korisnike”, kažu u Jadroliniji. Top listu 10 najvećih tvrtki iz ovog sektora zatvaraju Hrvatska kontrola zračne plovidbe s 757,4 milijuna kuna prihoda te Jadranski naftovod s 752,7 milijuna.