Više od 17 posto zaposlenih prima plaću do 3.000 kuna

Podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih u pravnim osobama prema visini neto plaće za 160-200 plaćenih sati rada u ožujku 2014. godine, pokazuju da je od 905.325 zaposlenih koji udovoljavaju tom kriteriju najviše njih (11,3%) primilo plaću u rasponu od 2.501 do 3.100 kuna…

Pritom je plaću približnu prosječnoj (između 5.501 i 6.000 kuna) primilo 8,1% zaposlenih. U najnižem razredu (s neto plaćom do 2.500 kuna) bilo je 6,2% zaposlenih, koliko ih je bilo i u najvišem razredu (s plaćom višom od 10.001 kunu).

Koncentracija zaposlenih najveća je u rasponu plaće od 3.501 do 6.000 kuna kakvuje primilo 43,5% svih zaposlenih.

Niske neto plaće (do 3.100 kuna) primilo je 17,5% zaposlenih pri čemu su one bile karakteristične za djelatnosti proizvodnje odjeće (čak 72,2% zaposlenih u toj djelatnosti imalo je plaću nižu od 3.100 kuna), zaštitne i istražne djelatnosti (65,8% zaposlenih) te proizvodnju kože i srodnih proizvoda (56,0% zaposlenih u toj djelatnosti).

S druge strane, relativno visoke plaće (iznad 8.000 kuna) zabilježile su se kod 12,8% ukupno zaposlenih, a bile su koncentrirane u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (61,2% zaposlenih u toj djelatnosti), telekomunikacijama (58,7% zaposlenih), zračnom prijevozu (44,3% zaposlenih) te u znanstvenom istraživanju i razvoju (40,4% zaposlenih u toj djelatnosti).

U odnosu na 2013. godinu podaci nisu potpuno usporedivi jer je statistika korigirala razrede plaća. No, može se zaključiti da se smanjio udio radnika s najnižim primanjima (onih s primanjima do 2.500 kuna za 2,3 postotna boda, a onih s primanjima između 2.501 i 3.100 kuna za 0,3 postotna boda) te da se povećao udio zaposlenih koji su primili plaće više od šest tisuća kuna, a posebno onih u skupini između 6.001 i 8.000 kuna čiji se udio povećao za 1,2 postotna boda.

U okolnostima stagnantnog kretanja plaća i pritiska gospodarske krize nisu se ni očekivali veći pomaci u strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto plaće.

Zabrinjava nastavak pada broja zaposlenih koji su primili plaće (28,4 tisuće ili 3% manje nego u ožujku 2013. godine) pri čemu pad udjela zaposlenih s nižim primanjima sugerira da su u većoj mjeri bez posla ostajali radnici na slabije plaćenim poslovima.

U ovoj godini, pod utjecajem primijenjenih promjena u porezu na dohodak, koje su rezultirale porastom neto plaće kod većine zaposlenih, očekuju se izraženiji pomaci u pojedinim platnim razredima, posebno onima koji obuhvaćaju viša primanja, s obzirom na to da su tu i efekti poreznih promjena najizraženiji, poručuju iz HGK.