Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ožu 2015

Više od 17 posto zaposlenih prima plaću do 3.000 kuna

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

Više od 17 posto zaposlenih prima plaću do 3.000 kuna

Podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih u pravnim osobama prema visini neto plaće za 160-200 plaćenih sati rada u ožujku 2014. godine, pokazuju da je od 905.325 zaposlenih koji udovoljavaju tom kriteriju najviše njih (11,3%) primilo plaću u rasponu od 2.501 do 3.100 kuna…

Pritom je plaću približnu prosječnoj (između 5.501 i 6.000 kuna) primilo 8,1% zaposlenih. U najnižem razredu (s neto plaćom do 2.500 kuna) bilo je 6,2% zaposlenih, koliko ih je bilo i u najvišem razredu (s plaćom višom od 10.001 kunu).

Koncentracija zaposlenih najveća je u rasponu plaće od 3.501 do 6.000 kuna kakvuje primilo 43,5% svih zaposlenih.

Niske neto plaće (do 3.100 kuna) primilo je 17,5% zaposlenih pri čemu su one bile karakteristične za djelatnosti proizvodnje odjeće (čak 72,2% zaposlenih u toj djelatnosti imalo je plaću nižu od 3.100 kuna), zaštitne i istražne djelatnosti (65,8% zaposlenih) te proizvodnju kože i srodnih proizvoda (56,0% zaposlenih u toj djelatnosti).

S druge strane, relativno visoke plaće (iznad 8.000 kuna) zabilježile su se kod 12,8% ukupno zaposlenih, a bile su koncentrirane u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (61,2% zaposlenih u toj djelatnosti), telekomunikacijama (58,7% zaposlenih), zračnom prijevozu (44,3% zaposlenih) te u znanstvenom istraživanju i razvoju (40,4% zaposlenih u toj djelatnosti).

U odnosu na 2013. godinu podaci nisu potpuno usporedivi jer je statistika korigirala razrede plaća. No, može se zaključiti da se smanjio udio radnika s najnižim primanjima (onih s primanjima do 2.500 kuna za 2,3 postotna boda, a onih s primanjima između 2.501 i 3.100 kuna za 0,3 postotna boda) te da se povećao udio zaposlenih koji su primili plaće više od šest tisuća kuna, a posebno onih u skupini između 6.001 i 8.000 kuna čiji se udio povećao za 1,2 postotna boda.

U okolnostima stagnantnog kretanja plaća i pritiska gospodarske krize nisu se ni očekivali veći pomaci u strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto plaće.

Zabrinjava nastavak pada broja zaposlenih koji su primili plaće (28,4 tisuće ili 3% manje nego u ožujku 2013. godine) pri čemu pad udjela zaposlenih s nižim primanjima sugerira da su u većoj mjeri bez posla ostajali radnici na slabije plaćenim poslovima.

U ovoj godini, pod utjecajem primijenjenih promjena u porezu na dohodak, koje su rezultirale porastom neto plaće kod većine zaposlenih, očekuju se izraženiji pomaci u pojedinim platnim razredima, posebno onima koji obuhvaćaju viša primanja, s obzirom na to da su tu i efekti poreznih promjena najizraženiji, poručuju iz HGK.


Komentari članka

Vezani članci

Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama 3,5 posto manje

13.11.2026.

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u rujnu ove godine bilo 231.810 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 8.348 osobe manje nego u mjesecu prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih

12.11.2026.

Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika

Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?

10.11.2026.

Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk