Vinjete su prošlost, plaćat ćemo koliko kilometara pređemo

Vinjete su prošlost i i u skladu s EU direktivama vršit će se pritisak na Austriju i Sloveniju zbog diskriminatorne uloge vinjeta, izjavio je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, u razgovoru jedan na jedan s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Mislavom Šimatovićem.

"Kod nas su vinjete nemoguće iz dva razloga, prvi je činjenica da su autoceste pod koncesijskim sustavom naplate i država plaća subvenciju ukoliko se ne poštuje sporazum. Drugo, autoceste su u pravilu udaljene od većih gradskih središta, poput Biograda, Šibenika ili Zadra, a udaljenost između Šibenika i Zadra, koja iznosi 50-ak kilometara - bolje je prijeći dobrom državnom cestom. Dodatno, EU nalaže da konzument plaća onoliko koliko prijeđe i u tom bi pogledu čipiranje automobila, odnosno uvođenje elektronskih čipova umjesto vinjeta, kao dio B modela monetizacije, bilo budućnost", kaže Hajdaš Dončić. Ulaganje u promet utječe i na rast BDP-a, na razini članica Europske unije primjećuje se korelacija između ulaganja i porasta broja zaposlenih u građevinskom sektoru, istaknuo je Hajdaš Dončić.

"Još iz teorijskih djela mislilaca koji su se bavili ekonomskim razvojem i rastom vidljivo je da je ulaganje u primarnu fizičku infrastrukturu preduvjet gospodarskoga razvoja. Teorijski je dio podloga praksi, što se tiče infrastrukture. Iako je to nužan faktor za ekonomsku aktivnost, u nekim regijama doživjelo je potpuni debakl, ali to ionako ovisi o pristupu i stvaranju", istaknuo je Hajdaš Dončić potvrdivši da je za njegova mandata u cestogradnju uloženo oko 1,7 milijardi kuna. "Prometnice, pomorska dobra i željeznice, ali i zračne luke, trebale bi se povezati s glavnim regijama. Blizina glavnog grada i europskog tržišta, imajući na umu blizinu Njemačke, Austrije i Italije, osnova su opravdanosti ulaganja u bolju infrastrukturu", smatra ministar.

Sjeverozapadna Hrvatska s gradovima poput Varaždina i Zagreba, ali i dio Primorsko-goranska te Istarska županija, stvaraju odličan poduzetnički prostor. Njihove su kvalitativne prednosti ujedno i konkurentske, ponajviše zbog blizine tržišta i raznovrsnosti prometnih mogućnosti. Imajući na umu tržište koje je nakon ulaska u EU puno veće i izazovnije, prometna infrastruktura u razvoju privlači i investicije u regiju. Blizina tržišta osigurava veliku prednost, a u sljedećem se valu planira uložiti u željeznice, čime bi regija postala još konkurentnija. Koliko su ulaganja u promet važna za ukupno gospodarstvo, pokazuje činjenica da Hrvatske autoceste sudjeluju s 0,57 posto u rastu BDP-a.

Krapinsko-zagorska županija najgušće je naseljeni dio države koji je gotovo kandidat za gradnju autoceste, zbog prometa od 12.000 vozila na dan. No, iako je cestogradnja opravdana i pokazala se kao uvjet za veći gospodarski uzlet, županija koja prednjači po broju i iznosu ulaganja ipak je Dubrovačko-neretvanska. Davne 1999. napravljena je posljednja prometna strategija, bez koje ne bi bili izgrađeni ni most na Čiovu ni splitska obilaznica. No, mijenjaju se prioriteti zajedničke EU politike, pa će za nekoliko mjeseci biti dovršena strategija koja obuhvaća razdoblje do 2030. "Zajednička prometna politika na razini članica donijet će brojne promjene. Na umu moramo cijelo vrijeme imati da je promet svakako ekonomski kontributor, ali i zagađivač. U skladu s direktivama EU, do 2020. pažnju treba usmjeriti i na smanjenje zagađenja i utjecaja na okoliš", kaže ministar Hajdaš Dončić.

Najveća će ulaganja biti u željezničkom prometu, s ciljem kreiranja jednotarifne zone u županijama koje gravitiraju prema Zagrebu. S obzirom na to da oko milijun i pol ljudi svakog dana koristi neki od oblika javnog prijevoza, osnovne smjernice izgradnje masterplana je uključivanje Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske u zajedničku suradnju. Stvaranje inteligentnog transportnog sistema u kojem su se prvi put županije udružile, na razvoju sistema bus - vlak - tramvaj.