»Viktor Lenac« ide prema jednom od vodećih remontnih škverova Europe

Riječko remontno brodogradilište »Viktor Lenac« je prošle godine u lipnju izašlo iz petogodišnjeg stečaja, da bi tu istu poslovnu godinu okončalo s dobiti od 27 milijuna kuna. Doduše, svjetska recesija pogodila i »Lenac«, pa je u prvom kvartalu ove godine napravljeno nešto manje posla od planiranog što se tiče preinaka brodova, dok je remont odrađen po planu, odnosno u jedinom njihovu doku našlo se dosad planiranih sedam brodova.

Predsjednik Uprave »Lenca« Robert Škifić kaže da su snažno krenuli s tehnološkom obnovom škvera, jer je to jedini način da budu konkurentniji na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu remonta i dokovanja. On dodaje da se to tržište usprkos recesiji polako pokreće.

»Lencu« je pomogla Vlada RH da izađe iz stečaja, a novi vlasnici Uljanik iz Pule i Tankerska plovidba iz Zadra obvezali su se uložiti u tehnološku obnovu tog brodogradilišta 59 milijuna kuna, od čega je dosad uloženo 15,5 milijuna kuna. Treba naglasiti da je taj škver jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koja je preživjela stečaj. Štoviše, za njegova trajanja radnici su sami zarađivali za svoje plaće, obavljajući remonte brodova, pa čak i skuplje preinake, iako ih banke pritom nisu pratile jer su bili u stečaju. To najbolje svjedoči da su bivši poslovni partneri »Lenca« vjerovali da će to brodogradilište izaći iz teškoća, s obzirom na to da njegovi inženjeri i majstori posjeduju veliki ugled u svijetu remonta i preinaka brodova.

Kako nam je rekao Škifić, već idućih dana u punom pogonu mogao bi se naći mamutski dok 11, dugačak 260 metara, u čiju obnovu je samo u prošloj godini utrošeno 15 milijuna kuna. Taj dok moći će prihvaćati brodove tipa Aframax (nosivosti od 80.000 do 120.000 tona) i Suezmax (od 120.000 do 170.000 tona), kakve do sada »Lenac« nije mogao servisirati. Ako se zna da takav veliki tanker košta između 50 i 60 milijuna eura, znači da njihov osnovni remont košta oko milijun eura, a posao treba obaviti u roku od 15 do 18 dana.

Naposljetku, u floti Tankerske plovidbe nalazi se i nekoliko Suezmaxa te veći broj Aframaxa, pa se očekuje da će jedan od tih velikih brodova doći prvi na remont u »Lenac«.

»U cijeni novosagrađenog broda 65 posto odnosi se na materijal, dok kod remonta materijal čini do 25 posto cijene, a ostalo su sati rada. To je razlog zašto 'Lenac' sada puno ulaže u ljude i tehnološku obnovu«, dodao je Škifić. Još je napomenuo kako njihova konkurencija u Europi u ovoj recesiji spušta cijene usluga i do 40 posto, što »Lenac« ne čini, već nastoji povećati broj remonta brodova, koji su, inače, sve skromniji, jer vlasnici u ovom trenutku popravljaju samo ono što moraju.

Oslobođen prostor za nabavu novijeg doka
Prije mjesec dana u »Lencu« je s morskog dna izvađen 7000 tona težak dok 7, koji je potonuo sredinom 2007. zbog kvara na električnim instalacijama crpki za izbacivanje vode. To iznimno složeno vađenje obavile su jedna nizozemska tvrtka i jedna riječka, a koštalo je dva milijuna eura. Vađenjem doka 7 oslobođen je prostor za nabavku novijeg doka, što će povećati konkurentnost »Lenca«. S jedne strane je možda dobro što dok 7 nije ranije izvađen, jer je prije dvije godine jedan polovni dok kakvim je »Lenac« htio zamijeniti potonuli dok 7, koštao na svjetskom tržištu između 12 i 14 milijuna eura, a danas, u recesiji, između pet i šest milijuna eura. U minulih 15 godina u »Lencu« nije ulagano u obnovu infrastrukture, ali je u planu što prije sanirati 250 metara operativne obale, u vrijednosti dva milijuna eura, te hitno obnoviti strojni park.

I 13. plaća za 587 zaposlenih
»Lenac« trenutačno zapošljava 587 radnika, koji su prošle godine dobili 13. plaću, a Škifić kaže da je cilj Uprave i radnika doći na razinu najbolje plaćenoga škvera - Uljanika, u kojem je prosječna plaća oko 5200 kuna, a koja je sada u Martinšćici niža za oko pet posto. U prošloj godini »Lenac« je vjerovnicima iz prvog isplatnog reda (radnicima) na ime potraživanja isplatio 13,5 milijuna kuna, a u iduće dvije godine vjerovnicima iz drugog isplatnog reda isplatit će 6,5 milijuna kuna.