Vidjeli smo priliku u ozbiljnim investicijskim zahvatima u Osječko-baranjskoj županiji

Izgradnja studentskog doma u Dubrovniku, Američke škole Zagreb pa potom trgovačkih centara Pevex Vukovar, Vinkovci, Pula i Slavonski Brod, studentskih domova u Zadru i Vukovaru, Osnovne škole Ivanja Reka, osnovne škole i dječjeg vrtića u zagrebačkom Središću - dio je recentnih referenci građevinske tvrtke Projektgradnja plus. Odnedavno je ta tvrtka, sa sjedištem u Gornjoj Vrbi, kod Slavonskog Broda, svojim angažmanom sve prisutnija i u Osječko-baranjskoj županiji. U povodu toga razgovarali smo s Ivicom Crnkovićem, predsjednikom Uprave.

Razlog našeg razgovora jest to što ste se, upravo na području Osječko-baranjske županije natječajno izborili za realizaciju nekoliko velikih projekata, primjerice, za realizaciju Regionalnog distribucijskog centra, Gospodarskog centra, radite na rekonstrukciji osječkog željezničkog kolodvora, realizirali ste bazene u Belom Manastiru... Kako to da vam je to tržište postalo tako zanimljivo?

- Prije svega bih naglasio da je Projektgradnja tvrtka dimenzionirana za samostalno izvođenje velikih projekata u visokogradnji i da nam je sjedište u Slavoniji. Stoga je sudjelovanje u izgradnji spomenutih projekata prirodan slijed vezan uz zemljopisni smještaj tvrtke.

Razlog zašto se vama čini da se u posljednje vrijeme sve više pojavljujemo na području Osječko-baranjske županije u činjenici je da su se u županiji konačno pojavili veliki projekti koji su nama zanimljivi, a s druge strane od velikog su regionalnog značenja, pa su i javnosti i vama u fokusu. Percepcija da nas nije bilo u Slavoniji i Baranji je kriva, s obzirom na to da smo u proteklom periodu izgradili Studentski dom Vukovar, Poduzetnički akcelerator i inkubator Antunovac, upravnu zgradu Đure Đakovića TEP, Pevex Vukovar, Pevex Vinkovci, Pevex Slavonski Brod, Gradske bazene Beli Manastir...

Projektom "Slavonija, Baranja i Srijem" Vlade Republike Hrvatske te preko Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem kao savjetodavnog tijela u području koordinacije i provedbe praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova otvoren je prostor za nova ulaganja i nove investicije, gdje prije svega mislim na projekte izgradnje Regionalnog distribucijskog centra u Nemetinu i Gospodarskog centra u Osijeku, a u čemu smo i sami vidjeli vlastitu priliku za angažman preko raspisanih javnih natječaja.

Nabrojeni projekti dokaz su snažne uključenosti lokalne i državne politike u gospodarski rast i oporavak te podizanje razine usluga za sve građane ovog dijela Hrvatske. Nadamo se da će se taj trend nastaviti u budućnosti jer ovaj kraj to itekako zaslužuje.

Ovdje bih dodatno naglasio da smo ovih dana započeli i izgradnju zgrade Objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevnih bolnica/dnevnih kirurgija Kliničkog bolničkog centra Osijek, vrijednu više od 122 milijuna kuna.

Bitno je istaknuti da osim u Slavoniji i dalje izvodimo radove i po cijeloj Hrvatskoj. Tako trenutno završavamo veliki projekt izgradnje studentskog doma u Zadru i Škole Pongračevo u Zagrebu te započinjemo velike radove na izgradnji Škole Bukovac u Zagrebu i rekonstrukciji Đačkog doma Luke Botića i Turističko-ugostiteljske škole u Zagrebu, a istodobno nudimo i nove projekte.

Može li se ipak ovaj "slavonski" angažman dovesti u svezu s vašim odnedavno novim vlasnikom - Osijek-Koteksom?

- Nama, kojima je visokogradnja u opisu djelatnosti, i Osijek-Koteksu d.d., čiji je core business niskogradnja, sinergija i kompetencija svake od tvrtki u svom dijelu poslovanja garantira konkurentnost na javnim natječajima i uspješnu realizaciju svakog od ugovorenih projekata. Ulazak Osijek-Koteksa d.d. u vlasništvo naše tvrtke jamči uspješno poslovanje i u budućnosti.

Osijek-Koteks d.d. je u rujnu 2020. kupio sto posto vlasničkih udjela Projektgradnje plus d.o.o. od Fortenova Grupe d.d.. Činjenicom da je Osijek-Koteks d.d. postao vlasnik tvrtke izrazito smo zadovoljni jer povezivanje s novom maticom postaje jamac i novi zamašnjak našeg budućeg rasta i razvoja. Dodatno bih istaknuo kako je radi dugoročne stabilizacije poslovanja bitno da je u vlasništvo ušla snažna, lokalna i financijski stabilna tvrtka kao što je Osijek-Koteks d.d. Najveći dio projekata koje sada izvodimo u Slavoniji izvodimo u zajednici ponuditelja s matičnom tvrtkom, stoga je doprinos novog vlasnika u realizaciji projekata siguran.

Zajednička vizija nam je da u sljedećem razdoblju stabiliziramo i ojačamo poslovanje Projektgradnje te da dugoročno postanemo jedna od tri najveće građevinske grupacije u Republici Hrvatskoj. Za taj uspjeh imamo sve pretpostavke, a što uključuje vrhunsku tehničku opremljenost, visoko kvalificiran stručni i educirni inženjerski i proizvodni kadar, iskusan menadžment, kvalitetu izgradnje, angažiranje isključivo provjerenih dobavljača, stalno ulaganje u nove tehnologije i kapacitete.

Još svježija promjena je da ste nedavno postali predsjednikom Uprave...

- Niz godina obnašao sam rukovodeće funkcije u više tvrtki i u različitim poslovnim granama na području cijele Hrvatske. U građevinskom sektoru posjedujem desetogodišnje rukovodeće iskustvo.

Od 2015. godine zaposlen sam u Projektgradnji, gdje sam obnašao funkcije direktora ekonomskog sektora, člana Uprave zaduženog za financije, nabavu i opće poslove te sam odlukom Osijek-Koteksa d.d. imenovan predsjednikom Uprave u svibnju ove godine.

Jeste li dovoljno ekipirani u ljudstvu i mehanizaciji? Kakva je situacija s angažiranjem radne snage iz tzv. trećih zemalja?

- Nedostatak građevinskih radnika svih struka, pri tome prije svega mislim na zidare, tesare, montere oplatnih sustava, armirače itd., nije problem od jučer. Bazen te radne snage odavno je iscrpljen, prije svega u Hrvatskoj, a već dugo i u okolnim zemljama.

Nezainteresiranost za upis novih generacija učenika za ta zanimanja dovela je do gašenja smjerova u građevinskim i obrtničkim srednjim školama, tako da je danas na tržištu rada gotovo nemoguće naći školovanog i izučenog radnika navedenih struka.

Na temelju tih činjenica poslodavcima jedino preostaje prekvalifikacija radnika preko specijaliziranih agencija ili uvoz radne snage iz trećih zemalja. Kod nas je zaposlen manji broj radnika iz Ukrajine, a preko jedne agencije za zapošljavanje koristimo se uslugama radnika iz Indije.

Za sada su iskustva pozitivna, iako, naglašavam, bili bismo zadovoljniji da nismo bili prisiljeni na taj potez.

Sva ostala sredstva rada koja su nužna za izvođenje radova su nam na raspolaganju ili iz vlastitih resursa ili preko najma ako je to potrebno, tako da oko toga nema nikakvih problema.

Svjedočimo ponovnom rastu aktivnosti građevinskog sektora, ali i porastu cijena repromaterijala, povećanju plaća djelatnicima u građevinarstvu. Može li to biti zapreka za realizaciju projekata EU-a, u kojima su cijene bile definirane godinama prije? Koliko je to za vas otežavajuće kada se prijavljujete na natječaje?

- Činjenica je da građevinski sektor bilježi kontinuirani rast u posljednje vrijeme i da ga COVID kriza nije toliko pogodila kroz mjere zatvaranja i zabrane rada kao ostale segmente gospodarstva, na primjer, turizam, prijevoz, usluge i slično.

No na građevinarstvo je COVID kriza snažno utjecala na drukčiji način, a to je nevjerojatan i nezapamćen rast cijena ključnih materijala u građevinarstvu, kao što su željezo, čelik, asfalt, aluminij, PVC, drvo. Cijene građevnog materijala u posljednjih su šest mjeseci rasle u rasponu od 30 do 200 posto. U svakom slučaju, građevinari su pod velikim pritiskom zbog takvog rasta cijena i, što je najgore, ne znamo gdje i kad će takva nestabilnost na tržištu stati, stoga ste apsolutno u pravu da takav rast cijena može dovesti do zaustavljanja ili usporavanja već započetih investicija, ali i budućih projekata koji će se financirati iz fondova EU-a.

Dodatni je problem, uz rast cijena, nedostupnost građevnog materijala – trenutno ne možemo biti sigurni u rokove isporuke materijala te na njih ne možemo utjecati. Ako pratite strane medije, nevjerojatno je čitati podatke o nestašici drvne građe i armature u državama poput Njemačke i Austrije.

Da zaključim, država mora naći zakonodavno rješenje potkrijepljeno metodologijom za priznavanje razlika u cijeni građevnog materijala, a sve utemeljeno na već propisanim aktima Zakona o obveznim odnosima.

Planovi, investicije?

- Uz dovršetak postojećih projekata svakako nam je cilj osigurati nove poslove, za koje vjerujemo da ih neće nedostajati u budućnosti kako na ovom prostoru tako i na području diljem Hrvatske. I dalje nam je prioritet ulaganje u proizvodne kapacitete i zaposlenike, bez kojih zasigurno zacrtane ciljeve nije moguće ostvariti.

Unatoč svim nabrojenim problemima i objektivnim teškoćama, s optimizmom gledamo u budućnost.