Velika priča iz male Dalmatinske zagore

Čak 74 milijuna kuna - od čega su dvije trećine osigurane iz europskih fondova - vrijedan je Centar kompetencija u Poslovno-uslužnom centru Gospodarske zone Čaporice pokraj Trilja. U Centru bi se provedili razvojno-istraživački programi koji bi gospodarstvu tog kraja trebali osigurati znatno bolji položaj na tržištu.

Za početak radi se na liniji 15 inovativnih farmaceutskih, kozmetičkih i prehrambenih proizvoda baziranih na ljekovitom i aromatičnom bilju. U čaporskom pogonu livanjske mljekare, premda je kapacitet i veći, na dan se u prosjeku preradi 7 tisuća litara mlijeka. Ali, ne bilo kakvoga.

- Za dobar proizvod najvažnija je dobra sirovina, prirodno proizvedena na tradicionalan način s lokalnih pašnjaka. Gledamo da ne bude s velikih farmi, jer je naš proizvod specifičan. Bavimo se proizvodnjom tvrdog sira od 3 vrste mlijeka i u tom procesu poslije dugog zrenja prirodni sastojci dolaze do izražaja. Najbolje je kad su s domaćeg područja, objašnjava savjetnik Uprave mljekare Puđa Darko Čobanov.

Sir s lavandom, bosiljkom i kaduljom

Područja bogatoga i raznovrsnim aromatičnim te ljekovitim biljem. Koje bi se, uvjereni su iskusni proizvođači, s vrhunskim sirevima - izvrsno sljubilo. Osvajali su nagrade i primjetili kako u dosta kategorija pobjeđuju sirevi koji imaju dodatke - lavande, smilja, vriska, bosiljka i kadulje. Premda se upotreblja od davnina, samoniklo bilje još nije dovoljno iskorišteno, kaže v.d. ravnatelja ustanove CEKOM 3LJ Ivan Šušnjara.

- Mi smo mala Dalmatinska zagora. Nemamo velike poljoprivredne površine. Ako želimo u nečemu biti inovativni, prvi moramo koristiti ono što imamo. Razne studije su pokazale kolike su prednosti i vrijednosti aktivnih tvari u ljekovitom bilju i sad nam je kroz Centar za istraživanja jednostavno to primijeniti kod poduzetnika, kaže Mate Paštar iz javne ustanove RERA S.D..

Inovacije u suradnji s fakultetom i "Ruđerom"

- Ideja je da ljekovito bilje u okviru projekta drugi partneri pripremaju u obliku eteričnih ulja ili u suhom obliku. A analiza njihove učinkovitosti će bit provedena od renomiranih institucija u Hrvatskoj, dodaje Darko Čobanov. Od Instituta Ruđer Bošković i zagrebačkog Veterinarskog te Agronomskog fakulteta do Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša te Kemijsko - tehnološkog fakulteta u Splitu.

- Ruđer Bošković znači radi ovaj dio kemijske karakterizacije nehlapljivih spojeva a istovremeno i na evaluaciji bioloških aktivnosti odnosno potencijala što znači da mi zapravo hoćemo utvrditi da li ta ljekovita biljka ima antibakterijska svojstva, antifugalna, antioksidacijski kapacitet, imunostimulirajući, regenerativnih, antiviralna svojstva, objašnjava dr. sc. Rozelindra Čož- Rakovac s Instituta "Ruđer Bošković".

- Budući da posjedujemo svu opremu za suvremene tehnike ekstrakcije i analitičku opremu, mi ćemo raditi na tome da probamo doći i do novih spojeva. Radit ćemo jako puno na razvoju CO2 ekstrakata. Mi u Osijeku smo prvi počeli to raditi ali u laboratorijskim mjerilima - nismo pokušali to prenijeti u industrijsko mjerilo. Svaka biljka u sebi nosi bioaktivne supstance, mi ćemo pokušati doći do onih koje su značajne za razvoj novih proizvoda, najavljuje prodekanica za znanost osječkog Prehrambeno - tehnološkog fakulteta prof. dr. sc. Stela Jokić.

Proizvod s dodanom vrijednošću. On jamči bolji položaj na tržištu i, ne samo opstanak, nego i dodatni razvoj te rast.

Nema života bez radnih mjesta

- Nema života poduzetništvu i novih poduzetnika bez stvaranja uvjeta. Nema ni demografske priče bez novih radnih mjesta. Dati priliku šesnaestorici školovanih mladih ljudi da ovdje imaju svoj kruh i plaću i u prstenastom odnosu privlačiti gospodarstvenike, otvarati nova radna mjesta - jedino to može očuvati Dalmatinsku zagoru i ljude. I to ne samo u Zagori nego u Hrvatskoj, naglašava gradonačelnik Trilja Ivan Šipić.

- Koliki je to pokretač govori interes drugih. Imamo inkubatore i svakodnevno dobivamo upite zainteresiranih. Sve što vidite oko nas nema smisla ako to nema tko koristiti, ako nema proizvoda. Poljoprivrednici moraju imati prostor za stvaranje novih proizvoda dodane vrijednosti, ponavlja Mate Paštar.

Tako su samo za male OPG-ove iz europskih fondova ugovorili 162 milijuna kuna. A, triput više vrijede aktivnosti na čijoj pripremi i provedbi trenutačno rade dok je za novu financijsku perspektivu osmišljeno više od 1600 projekata vrijednih čak 61 milijardu kuna.