Vedriš: Banke se ne smiju usmjeriti samo prema povećanju profita

U aktualnoj krizi nelikvidnosti banke bi trebale dati svoj doprinos opstanku zdravog dijela gospodarstva, rekao je Mladen Vedriš, jedan od članova, prošlog tjedna osnovanog, Ekonomskog vijeća.

"Nije to pitanje nikakve humanosti, nego poslovnog rezona", izjavio je Mladen Vedriš, profesor ekonomske politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na pitanje trebaju li se banke u Hrvatskoj u idućoj godini manje usmjeriti isključivo na povećavanje profita, a više na omogućavanje solventnim tvrtkama da prežive krizu likvidnosti, prenosi Slobodna Dalmacija.

Sličnu preporuku u prošlom broju je svjetskom bankarskom sektoru uputio i britanski “The Economist”, tvrdeći kako bi banke trebale smanjiti apetit prema dividendama, da bi pomogle gospodarstvu koje je u nevolji baš zbog krize svjetskoga financijsko-bankarskog sektora.

Premijer Ivo Sanader je već nekoliko puta pozivao banke da vode odgovornu kamatnu politiku, dok je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, prilikom prošlotjednog oslobađanja 8,5 milijardi rezervi HNB-a za povećanje likvidnosti u zemlji, posredno pozvao banke da dio tog novca upotrijebe za kreditiranje domaćeg poduzetništva.

“Radi se o tome da je bankama bolje da do kraja ove i u idućoj godini omoguće dostupnost kredita po razumnoj cijeni domaćim tvrtkama koje imaju dobru tržišnu poziciju. Nitko bankama ne preporučuje da kreditira gubitaše, nesolventne tvrtke, već samo da u aktualnoj krizi nelikvidnosti daju svoj doprinos opstanku zdravog dijela gospodarstva”, rekao je Vedriš, dodavši kako bi to bilo logično poslovno ponašanje bankara. “Postoje koeficijenti koji pokazuju u kojoj mjeri uslužni sektori, poput bankarskog, ovise o realnom gospodarskom sektoru, jer bez realnog sektora uslužni sektor nema kupaca”, dodao je. Sukladno tome bankama bi bilo pametnije da ne djeluju kratkoročno na održavanju sadašnje visoke razine profitabilnosti, jer će dugoročno izgubiti.

Naime, ne samo da će imati sve manju potražnju od poduzeća ili da se od propalih poduzeća neće uspjeti naplatiti, nego će se to produljiti i činjenicom da će otpušteni radnici iz tih tvrtki biti u nemogućnosti vraćati stare i podizati nove kredite. Osim toga, ni inflacija više neće biti razlog za podizanje kamata, kao ni referentne stope Europske središnje banke, koja će eventualno samo moći smanjivati kamatne stope u strahu od deflacije.

Uz to, smatra Vedriš, banke-majke domaćih banaka u inozemstvu provode upravo politiku poticanja njihovih domicilnih gospodarstava kako bi osigurale i svoju budućnost na jakom gospodarskom sektoru.

Tako talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, unatoč problemima, uskoro namjerava plasirati posebne povoljne kredite za malo i srednje poduzetništvo radi prevladavanja problema s likvidnošću i poticanja proizvodnje. Stoga bi bilo licemjerno da njihove tvrtke-kćeri provode drugačiju politiku u Hrvatskoj, zaključuje Vedriš.