Većina radnika ostat će siromašna, Hrvatskoj prijeti nastavak raslojavanja

Turizam je industrija koja nikad nije obogatila nijednu zemlju, upozoravaju stručnjaci.

‘Nastavit ćemo jačati gospodarstvo i podizati standard građana’ izgovorio je premijer Andrej Plenković čestitajući uplovljavanje u 2025., posljednju godinu prve četvrtine 21. stoljeća. U ‘rukama’ mu je za jačanje rastuće gospodarstvo, opterećeno inflacijom kontinuirano višom od prosjeka Europske unije koja uspješno topi sva izdašna povećanja plaća u javnom sektoru.

Polovina svih zaposlenih radi za manje od 1160 eura, koliko iznosi medijalna plaća, dok značajan dio radnika u privatnom sektoru može računati samo na minimalac. Turizam čini gotovo 20 posto bruto društvenog proizvoda, a trgovina, koja se značajno oslanja upravo na turizam, idućih 20 posto. Ekonomski stručnjaci uporno ponavljaju da su građani u gospodarstvima koja se oslanjaju na turizam uglavnom – siromašni.

Siniša Topalović partner u Horwath HTL-u konzultantskoj kući specijaliziranoj za turistički sektor naglasio je da je turizam industrija koja nikad nije obogatila ni jednu zemlju. “To je radno intenzivna djelatnost i nije generator visokih dobiti”, kaže Topalović za Poslovni dnevnik.

Iako hrvatsko gospodarstvo raste i u zemlji u posljednja tri desetljeća nikad nije bilo više zaposlenih, rast standarda građana nemali je izazov ako oni većinom rade u sektorima koji stvaraju nisku dodanu vrijednost.

U gotovo četvrt stoljeća broj zaposlenih u Hrvatskoj narastao je za 57 posto, pokazuje usporedba broja zaposlenih s kraja 20. stoljeća i posljednjih dostupnih podataka. Naime, 2000. godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1,05 milijuna ljudi, a 2023. zaposlenih je bilo 1,66 milijuna.

Nepovoljni omjer plaća i produktivnosti
Malo je vjerojatno da bi u Hrvatskoj ponovno mogla stasati neka proizvodnja zbog nepovoljnog omjera produktivnosti i plaća, kaže Željko Lovrinčević.
Četvrtina stoljeća, za koju će se mnogi složiti da je prošla brže nego smo se okrenuli ‘oko svoje osi’ promijenila je, da ne kažemo izokrenula, radnu sliku Hrvatske. Zoran Aralica, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, to tumači kao deindustrijalizaciju.

Nezaposlenost danas ni izbliza ne predstavlja problem kakav je predstavljala prije četvrt stoljeća, urednost plaćanja u gospodarstvu je značajno bolja, a zaduženost države i privatnog sektora je povoljnija. Ipak, turizam je tada činio 12 posto BDP-a naspram današnjih 20 posto, a godinu koja je dočekana kao milenijska, iako je 2000. zapravo bila posljednja godina prošlog stoljeća, opisivali smo kao onu u kojoj su napravljeni prvi veliki koraci za izlazak iz recesije i strukturalne krize.

Nismo u recesiji, ali?
Gospodarstvo nije u recesiji, no omogućuje li mu struktura značajniji rast standarda većine građana? Kako je Aralica izračunao na kraju 20. stoljeća u Hrvatskoj je u proizvodnom sektoru radilo više od četvrtine građana, a danas je to jedva petina.

Hrvatski su radnici u četvrt stoljeća napustili na ovom prostoru umiruće industrije poput brodogradnje, petrokemije ili proizvodnje vlakova, no nisu ih u većoj mjeri zamijenili poslovima propulzivnim industrijama novog milenija već onima u trgovini i turizmu.

U proizvodnom sektoru kako je izračunao Aralica, danas radi 25,4 posto više ljudi nego na kraju 20. stoljeća. Na kraju 2023. u proizvodnom sektoru radilo je 369 tisuća naspram 294,3 tisuće 2000. godine. Međutim, zaposleni u proizvodnom sektoru tada su činili 27,8 posto svih zaposlenih, a danas čine svega 22,2 posto.

Potonuće udjela zaposlenih u prerađivačkoj industriji, onoj koja sirovinu pretvara u finalni proizvod još je veće, a ukupni broj zaposlenih u četvrt stoljeća narastao je za nešto manje od sedam tisuća ljudi. S 258,7 tisuća zaposlenih na kraju 20. stoljeća u Hrvatskoj prerađivačka je industrija zauzimala čak 24,5 posto udjela među radnim stanovništvom, a danas, kada odrađujemo posljednju dionicu prve četvrtine novog milenija, zaposleni u prerađivačkoj industriji čine jedva 16 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj.

U turizmu je priča drugačija. U sektoru hotela i restorana kako je određen tadašnjom klasifikacijom zanimanja 2000. godine radilo je 36,4 tisuće ljudi i činili su 3,45 posto sviju zaposlenih, a 2023. u sektoru koji objedinjuje pružanje smještaja te pripremu i usluživanje hrane 85,3 tisuće ljudi više, njih ukupno 121,7 tisuća, odnsono 7,32 posto zaposlenih. Udio zaposlenih u trgovini od tada do danas neznatno se promjenio neznatno padajući sa 14,8 posto 2000. na 14,3 posto 2023., ali u trgovini danas radi čak 80 tisuća ljudi više nego tada i trgovački su lanci mahom najveći poslodavci.