Većina radnika i na odmoru razmišlja o poslu

Sudeći prema istraživanju koje je proveo portal MojPosao, gotovo polovica zaposlenih u Hrvatskoj zbog gospodarske krize mijenjat će svoje planove za godišnji odmor. No, unatoč tome, 90 posto zaposlenika ne odustaje od odlaska na godišnji, a samo šest posto zaposlenih zbog gospodarske krize uopće neće otići na takav odmor.

U istraživanju su sudjelovali oni koji imaju u prosjeku 23 i pol dana godišnjeg odmora, a pritom najviše godišnjeg imaju radnici iz sjeverne i središnje Hrvatske. Kad je riječ o veličini tvrtke, veći broj dana godišnjeg odmora svojim zaposlenicima omogućuju velike tvrtke s više od 200 zaposlenih. U njima radnici imaju prosječno oko 24 dana godišnjeg, a oni u manjim tvrtkama oko 21 dan. Ujedno, osobe s manjom plaćom imaju i manje dana godišnjeg odmora.

Gotovo polovica ispitanika nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi više godišnjeg, a samo dva posto misli da im je zbog previše slobodnih dana smanjena produktivnost. Najveće nezadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora vlada u malim i srednjim tvrtkama gdje bi polovica radnika voljela imati više dana za odmor. S druge strane, u velikim je tvrtkama 60 posto ispitanika zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora. Najmanje je nezadovoljnih među onima visoke stručne spreme, dok bi više od polovice srednje obrazovanih ispitanika voljelo imati više godišnjeg. No, unatoč tome što određeni broj ispitanika smatra kako ima premalo godišnjeg odmora, većina, čak 82 posto, ipak bi radije prihvatila povišicu umjesto dodatnih slobodnih dana.

Većina zaposlenika i ove će godine godišnji odmor iskoristiti u dva ili više navrata. A unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, čak 22 posto zaposlenih neće u potpunosti iskoristiti prošlogodišnji godišnji odmor te će neiskorišteno ostati u prosjeku tjedan dana godišnjeg. Pritom, zaposleni na pozicijama visokog i srednjeg menadžmenta godišnji odmor neće uspjeti iskoristiti u cijelosti prvenstveno zbog previše posla. Ispostavilo se da svega petina ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. Četvrtina ispitanika na godišnjem odmoru često razmišlja o poslu, a njih nešto više od polovice za vrijeme odmora ponekad razmišlja o poslu. Uz to, 16 posto zaposlenih i na odmoru svakodnevno provjerava službeni e-mail, a u tome prednjače ispitanici više i visoke stručne spreme te muškarci.

Subotom ne rade, a ubraja im se u godišnji
Prema djelatnostima, najviše se odmaraju oni koji rade u sektoru obrazovanja i odgoja, čak 27 i pol dana. Slijede državna uprava, sudstvo i pravni poslovi te kultura i mediji sa po 26 dana. Najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u proizvodnji strojeva i uređaja, svega 19 dana. Polovici ispitanika koji rade vikendom, subota se računa kao radni dan i ulazi u godišnji odmor. No, zanimljiv je podatak da se kod 20 posto zaposlenika koji inače ne rade subotom, ona ipak ubraja u dane godišnjeg odmora.